Kijev konzistentno apelira na Zapad da mu dopusti gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju moćnim projektilima, no Bijela kuća do sad je te zahtjeve odbijala. Posljednjih se pak dana čini da zabrana možda neće trajati zauvijek.
U Kijevu rastu nade da će mu Zapad dopustiti korištenje Storm Shadow i Atacms projektila s dometom većim od 300 kilometara nakon zajedničkog posjeta Ukrajini američkog državnog tajnika Antonyja Bilkena i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja, te sastanka britanskog premijera Keira Starmera i američkog predsjednika Joea Bidena. Radi se o riskantnoj odluci koja bi mogla imati dramatičan politički utjecaj na rat u kojemu Rusija, na vratima strateški važnog Pokrovska, i dalje ima prednost.
Situaciju je eskalirao Iran koji je Moskvi poslao prvu pošiljku balističkih projektila Fath-360, značajno naprednijih od dronova Shahed kojima su do nedavno opremali Rusiju. Bilken upozorava da će Rusija nove projektile vjerojatno iskoristiti u sljedećih nekoliko tjedana. Njihov je domet, prema američkim izvorima, 120 kilometara, što znači da se mogu koristiti u napadima na gradove u blizini fronta, poput Harkiva, Zaporižja i Kramatorska, a teoretski prijete i Kijevu.
Ruski je cilj izmoriti ukrajinsku zračnu obranu, ocijenio je urednik obrane i sigurnosti The Guardiana Dan Sabbagh. Kijev je već ostao bez kratkometnih sustava Buk i S-300, zbog čega su ranije ove godine brojne elektrane bile neobranjene. Prema ukrajinskim procjenama, oko dvije trećine elektrana u zemlji je uništeno, a do zime će ih stići popraviti tek nekolicinu. Ukrajinci se brinu da saveznici jednostavno ne mogu proizvesti dovoljno interceptora da brojčano nadjačaju količinu ruskih projektila. Teško je doći do pouzdanih brojeva, no Rusi izrađuju stotine projektila godišnje.
Kijev konzistentno apelira na Zapad da mu dozvoli gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju moćnim projektilima, no Bijela kuća do sad je te zahtjeve odbijala. Posljednjih se pak dana čini da zabrana možda neće trajati zauvijek. Bill Burns, šef CIA-e, u subotu je kazao da je siguran kako će Biden “razmotriti druge načine” na koje se može pomoći Ukrajini koja ulazi u treću ratnu zimu. Odluku ipak treba donijeti pažljivo, jer projektil iz Italije, Francuske, SAD-a ili Njemačke koji zbog krivog izračuna uzrokuje smrt velikog broja ruskih civila može imati značajne posljedice. Osim toga, SAD sumnja da bi relativno malena količina tog oružja koju države imaju na zalihama mogla značajno promijeniti tok rata.
U svakom slučaju, Kremlj i dalje vjeruje da može pobijediti, stoga nema inicijativu za razmatranje pregovora, smatra Sabbagh. Ukrajina je u manje povoljnoj poziciji, a puno toga ovisi o tome hoće li uspjeti zadržati kontrolu nad Pokrovskom, gdje Rusija ima četiri do pet vojnika na svakog njenog. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog tjedna je na sastanku s ministrima obrane zapadnih država u Njemačkoj ustvrdio da bi napad na neprijateljev teritorij pomogao Rusiji da bude “motivirana tražiti mir”, ali situacija je kompleksna. Ukrajini vrijeme možda istječe, s obzirom na to da su američki izbori za manje od dva mjeseca, a Donald Trump se jučer nije htio izjasniti po pitanju toga želi li da Ukrajina pobijedi u ratu…
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
