Na stolu opet teške teme – suci, Izborni zakon, Zakon o sudu…

Vrijeme:3 min, 42 sec

 

DOZNAJEMO O ČEMU SU LIDERI RAZGOVARALI S POVJERENIKOM VÁRHELYIJEM

Na sastanku s političkim liderima u Bosni i Hercegovini, koji je ostao posve u drugom planu i dogodio se mimo očiju javnosti, početkom tjedna europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi inzistirao je na tome da BiH ispuni nekoliko stvari koje otvaraju europsku perspektivu koja je posve zakočena nakon nekoliko vanjskih utjecaja koji su potpuno radikalizirali stajališta dužnosnika iz Republike Srpske, piše Večernji list BiH.

Várhelyi je, naime, kako se doznaje, rekao da su potrebni vidljivi koraci oko novoga Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, nakon čega je počela prava “željoteka” političkih lidera s navođenjem neispunjenih obećanja iz međustranačkoga sporazuma na temelju kojega je i uspostavljena državna koalicija. A brojni su potpisom obećani, no nisu ispunjeni. Uza sve to, ključni problem ostaje državni proračun, za čije je donošenje potrebno otkočiti raspodjelu novca iz raznih fondova. Novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) u BiH ima za cilj unaprijediti pravosudni sustav i osigurati transparentnost i neovisnost sudstva. Taj zakon precizira sastav VSTV-a, uključujući broj članova, njihovu strukturu i način izbora.

Goruće teme

Ovo je važno kako bi se osigurala ravnoteža između različitih entiteta i naroda u Bosni i Hercegovini. Što nije jednostavno napraviti, ali su predlagači uspjeli pronaći model kojim se to može ostvariti. Posebice nacionalna izbalansiranost. U tim odredbama u dijelu oko neovisnosti i integriteta jača se neovisnost sudaca i tužitelja te osigurava da VSTV djeluje bez političkog utjecaja. To uključuje postupke za izbor i razrješenje članova VSTV-a. Sadašnji saziv VSTV-a BiH je tijekom prve sjednice formirao novi odjel za provođenje postupka za provjeru izvješća o imovini kandidata za pravosudne dužnosti. Tim korakom želi osigurati transparentnost i integritet u pravosudnom sustavu. Suci i tužitelji dužni su dostavljati izvješća o imovini i interesima VSTV-u jednom godišnje, a novoimenovani nositelji pravosudnih dužnosti trebaju dostaviti početno izvješće u roku od 30 dana od preuzimanja dužnosti. Ovaj odjel će biti neovisno tijelo unutar VSTV-a, odgovorno za provjeru navedenih izvješća. Cilj je osigurati transparentnost i spriječiti moguće zloupotrebe. No, formalno još nije počeo s radom. Novi Zakon o VSTV-u propisuje i etičke standarde za članove VSTV-a, uključujući obvezu izbjegavanja sukoba interesa i neprihvatljivog ponašanja. No, čim je sa svojim popisom od ranije dogovorenih obveza počeo inzistirati Várhelyi, kako se doznaje, nastavio je čelnik SNSD-a Milorad Dodik s dvije goruće teme – Sudom Bosne i Hercegovine te Ustavnim sudom, odnosno odlaskom stranih sudaca. Očekivano, nastala je kakofonija i međusobne optužbe između bošnjačkih i srpskih dužnosnika. Dodik tvrdi da Zakon o Sudu BiH, kojim se utemeljuje prizivni odjel Suda BiH, ne osigurava dovoljno neovisnosti. On preferira da sjedište prizivnog odjela bude u Banjoj Luci kako bi se osigurala nepristranost. Djelomično se i donošenje ovoga zakona uvuklo u konkretni kazneni postupak koji se pred Sudom BiH vodi protiv njega i Miloša Lukića, vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, jer su odbili izvršiti odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. S jedne strane Dodik i vlasti iz RS-a inzistiraju da sjedište tog drugostupanjskog suda bude u Banjoj Luci, a dio međunarodne administracije i bošnjački političari – u Istočnom Sarajevu. Zaključak je da Dodik i srpski političari ne vjeruju bošnjačkoj strani i strancima u slučaju da to bude Istočno Sarajevo, dok pak oni ne vjeruju da prizivni odjel Suda BiH ne bi bio pod utjecajem vodećih srpskih dužnosnika u slučaju da njegovo sjedište bude u Banjoj Luci.

Izborni zakon

Nakon toga na dnevni red stiglo je i pitanje odlaska sudaca iz sastava Ustavnoga suda BiH. Dodik se u tome trenutku, kako se doznaje, okrenuo prema federalnim partnerima pa poručio kako su bili pristali na njihov odlazak, nakon čega su se predomislili zbog utjecaja dijela međunarodne administracije, ali i pritisak domaće javnosti. Ustavom BiH je, naime, predviđena mogućnost odlaska sudaca stranaca nakon prvih pet godina, no o tom pitanju postoje dijametralno suprotna stajališta. Ponajprije zato što se očekuje da će suci stranci modelirati određene procese, kako to očekuje dio međunarodne administracije angažirane u BiH, a, s druge strane, Dodikove su ambicije posve spriječiti njihov utjecaj te dobiti presudnu ulogu u radu ove institucije. Bošnjački političari pak dominantno smatraju da je ostanak stranaca u njihovu interesu. Hrvatski zagovaraju postupan odlazak i prestanak protektorata nad BiH. Uključivo i u ovoj instituciji. Na sastanku s europskim povjerenikom otvorilo se ponovno i pitanje izmjene Izbornoga zakona te zahtjeva da se spriječi preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu BiH.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo

Odgovori