Dvije godine rata u Ukrajini/Krvavom sukobu ne nazire se kraj

Vrijeme:6 min, 42 sec

 

Točno su dvije godine od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu i pokušaja ruskog predsjednika Putina da svrgne vlast u Kijevu i zauzme što više teritorija. Rusija je okupirala gotovo petinu Ukrajine i dojam je njezine nadmoći, no Kijev ne odustaje od nastojanja da vrati svoj teritorij.

Razvoj događaja pratite u nastavku:

Ukrajina na burnoj sjednici UN-a optužila Rusiju za ‘kolonijalno osvajanje’

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u petak Općoj skupštini UN-a da Rusija želi “uništiti” njegovu zemlju, dok su najviši zapadni diplomati uoči druge godišnjice rata kritizirali čelnika Kremlja Vladimira Putina.

Ne nazire se kraj rata u Ukrajini, a ovaj ishod u oštroj je suprotnosti s očekivanjima Kremlja da bi njihovi ciljevi mogli bili postignuti u roku od nekoliko tjedana od invazije koju je Rusija pokrenula 24. veljače 2022, nazivajući to “specijalnom vojnom operacijom”

Cilj Rusije je uništiti Ukrajinu i oni su prilično otvoreni o tome, rekao je Kuleba u New Yorku.

– Jedini razlog za ovaj rat bio je i ostao rusko poricanje prava Ukrajine na postojanje i njezino kontinuirano kolonijalno osvajanje.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja uzvratio je rekavši da su u regijama Krima, Donjecka, Luganska i oko Hersona održani referendumi na kojima su glasači odlučili pridružiti se Rusiji.

– Stvarnost je da nema privremeno okupiranih teritorija Ukrajine, rekao je.

Međutim, većina međunarodne zajednice ne priznaje te referendume, za koje promatrači kažu da su bili održani na brzinu i namješteni.

Kuleba je kasnije pročitao zajedničku izjavu više od 50 zemalja u kojoj se Rusija poziva na prekid sukoba.

– Ponavljamo naš zahtjev Rusiji da zaustavi agresorski rat protiv Ukrajine i da osigura potpuno, trenutno i bezuvjetno povlačenje svih ruskih snaga i vojne opreme s teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, navodi se u priopćenju.

Kuleba je također pozvao ruske partnere poput Irana, Bjelorusije i Sjeverne Koreje da obustave isporuke oružja i druge oblike ruske vojne potpore.

Glavni tajnik UN-a António Guterres u svom je obraćanju pozvao na “pravedan mir, temeljen na Povelji Ujedinjenih naroda, međunarodnom pravu i rezolucijama Opće skupštine”, upozoravajući na širenje sukoba na istočnu Europu.

– Nezavisno međunarodno istražno povjerenstvo o Ukrajini izvijestilo je o mučenju civila i zatvorenika i više od dvije stotine slučajeva seksualnog nasilja, uglavnom od snaga Ruske Federacije, rekao je Guterres. Svi počinitelji moraju odgovarati.

– Mnogi Ukrajinci proživljavaju noćnu moru gubitka svoje djece, rekao je šef UN-a, pozivajući da se sva u Rusiju deportirana djeca ponovno ujedine sa svojim obiteljima.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ranije je spomenula prošlotjednu smrt protivnika Kremlja Alekseja Navaljnog kako bi dodatno kritizirala Rusiju.

– Predsjednik Putin je uvijek iznova dokazao da mu ljudski životi ne znače ništa – ni u inozemstvu ni kod kuće, gdje sada ne preza ni od uhićenja ruske djece zbog polaganja cvijeća u znak žalosti zbog smrti Alekseja Navalnog, rekla je.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron istaknuo je da Putin “nije čovjek koji traži kompromis”, već da je “prije neoimperijalistički nasilnik koji vjeruje da je moć ispravna”.

Ukrajinske zračne snage tvrde da su oborile još jedan ruski špijunski zrakoplov

Ukrajinska protuzračna obrana oborila je još jedan ruski izviđački zrakoplov A-50, objavio je zapovjednik zračnih snaga na Telegramu u petak.

– Zahvaljujem glavnoj obavještajnoj jedinici Ministarstva obrane i svima onima koji su osigurali ovaj rezultat, napisao je Mikola Oleščuk.

Prema vojnoj obavještajnoj službi, letjelica se srušila iznad južne ruske regije Krasnodar.

S ruske strane nije bilo službene potvrde incidenta. Ruska državna agencija TASS izvijestila je o požaru u blizini Krasnodara koji je izazvao “padajući leteći objekt”.

Prema vojnim stručnjacima, Kremlj ima samo oko pola tuceta operativnih zrakoplova ovog tipa. Sredinom siječnja, ukrajinska vojska je rekla da je već oborila jedan od nekoliko A-50 i još jedan izviđački zrakoplov Iljušin Il-22 iznad Azovskog mora.

Od prošle subote ukrajinski sustav protuzračne obrane navodno je, uz izviđačke zrakoplove, oborio pet borbenih zrakoplova Suhoj Su-34 i dva Su-35. Za to nije bilo neovisne potvrde.

Međutim, rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je u petak da je sustav protuzračne obrane Patriot navodno uništen u blizini prve crte bojišnice. Sustav protuzračne obrane Patriot američke proizvodnje može gađati zračne ciljeve na udaljenosti do 160 kilometara.

U subotu se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. Kijev je od zapadnih saveznika dobio moderne sustave protuzračne obrane. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo također će u bliskoj budućnosti dobiti nekoliko desetaka borbenih zrakoplova F-16.

Sunak uz dvogodišnjicu: London čvrsto uz Kijev; Macron: podrška neće oslabjeti

Britanski premijer Rishi Sunak obećao je, povodom druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, da će London stajati uz Kijev “koliko bude potrebno” i da “tiranija nikada neće trijumfirati”.

– Na ovu mračnu obljetnicu, moramo obnoviti našu odlučnost, napisao je Rishi Sunak u izjavi, prenosi France Presse.

Ovo je trenutak da pokažemo da tiranija nikada neće trijumfirati i da još jednom kažemo da ćemo stajati uz Ukrajinu danas i sutra, dodaje šef britanske vlade.

– Spremni smo učiniti sve što je potrebno, koliko god je potrebno, dok (Ukrajina) ne pobijedi, dodao je.

London, koji je jedan od glavnih pobornika Kijeva, nedavno je najavio povećanje vojne pomoći Ukrajini, koja će za godinu 2024./2025. iznositi 2,5 milijardi funti sterlinga (2,9 milijardi eura).

Sredinom siječnja britanski je premijer tijekom posjeta Kijevu najavio potpisivanje desetogodišnjeg sigurnosnog sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, koji je predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio kao sporazum “bez presedana”.

Velika Britanija u četvrtak je najavila nove sankcije protiv Rusije i nove isporuke projektila Ukrajincima.

Sankcije su usmjerene na više od 50 osoba i tvrtki, posebno u sektorima koji ruskoj vojsci omogućuju opskrbu streljivom, projektilima i eksplozivima, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.Također ciljaju na “ključne izvore prihoda za Rusiju”, s trgovinom metalima, dijamantima i energetskim resursima, kako bi “sa svih mogućih strana presjekli financiranje Putinovog ilegalnog rata”.

Podrška Francuske “neće oslabjeti”, kaže Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je u subotu svg ruskog kolegu Vladimira Putina da podrška Francuske Ukrajini neće “oslabjeti” i da “ne treba računati” na “umor Europljana”.

– Dvije godine rata. Pogođena i izranjavana, ali još uvijek stoji. Ukrajina se bori za sebe, za svoje ideale, za našu Europu. Naša predanost njenoj strani neće oslabjeti, napisao je Macron u poruci koju je objavila Elizejska palača na društvenoj mreži X povodom druge godišnjice ruske invazije.

Rusija predsjednika Putina ne smije računati na bilo kakav umor među Europljanima, također upozorava francusko predsjedništvo u priopćenju za javnost na mreži X.

– Ishod ovog rata bit će odlučujući za europske interese, vrijednosti i sigurnost. Francuska jest i ostat će uz Ukrajinu i ukrajinski narod, dodaje se u priopćenju Elizejske palače.

Na godišnjicu napada na Ukrajinu Scholz pozvao na jačanje europske obrane

Europa mora ojačati svoju obranu i osigurati da može izdržati svaki vojni napad izvana, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u komentarima povodom dvogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu.

Rusija ne napada samo Ukrajinu, ona također uništava mir u Europi, rekao je Scholz dodavši da će Ukrajina biti podržana u samoobrani “koliko god bude potrebno”.

– A mi, Njemačka i Europa, činimo više – i moramo učiniti još i više – kako bismo se mogli učinkovito braniti”, istaknuo je njemački kancelar.

– Odvraćanje, obrambena spremnost – znam da su to neobične riječi koje dolaze od njemačkog kancelara. Riječi koje mi u Njemačkoj nismo koristili toliko dugo da su gotovo zaboravljene”, rekao je Scholz u podcastu.

– Ali ove riječi označavaju vrlo važnu zadaću: zajedno s našim saveznicima moramo biti toliko jaki da nas se nitko ne usudi napasti”, istaknuo je.

NATO je najbolje jamstvo obrane “s obje strane Atlantika”, ustvrdio je Scholz.

On je ukazao na povećanje ulaganja u njemačku vojsku kao znak da ona ispunjava svoje obveze prema NATO-u navodeći da ove godine ulaganja u vojsku iznose 2 posto vrijednosti ukupne gospodarske proizvodnje, po prvi put u desetljećima. Tako će ostati i u nadolazećim godinama i desetljećima, najavio je Scholz.

– Konstantna proizvodnja streljiva – koja je trenutno tema mnogih rasprava u Europi – ključni je element obrane, a europske zemlje trebale bi udružiti svoje narudžbe, rekao je njemački kancelar.

Njemačka također razgovara sa saveznicima Francuskom i Britanijom o razvoju preciznog oružja koje može doseći udaljenost kako bi osigurala da njezina strategija odvraćanja ostane vrhunska, navodi Reuters.

 

vijesti.hr / Hrvatsko nebo