POLITIČKI ODNOSI U BIH/”Trajni problemi” i lokalni izbori ne smiju zaustaviti proeuropske reforme
Vrijeme:3 min, 19 sec
Zagovaranje uspostave istih ili sličnih koalicija na svim razinama pokazalo se ispravnim upravo na primjeru HDZ-a i “trojke”
A oni su se i dogodili, i to ubrzo nakon uspostave vlasti na državnoj, a u nešto manjoj mjeri na federalnoj razini. Za razliku od prethodnih godina, kada je funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji bilo opterećeno nepovjerenjem, prijevarama i podmetanjima, nova vladajuća koalicija HDZ-a i “trojke” pokazala je da može i drugačije. Učinak u prvoj godini mandata možda i nije u skladu s očekivanjima i obećanjima, ali vrlo je važno da se odluke donose konsenzusom, da nema preglasavanja i da se nastoji, bez medijske i populističke galame, postići dogovor, čak i o pitanjima koja su više nego sporna. Nekada koalicijski partneri uspiju u tome, nekada ne, ali dijalog ne prestaje, što se najbolje vidi iz dinamike koalicijskih sastanaka na federalnoj razini. Od federalne vlasti u ovoj se godini očekuju i konkretniji rezultati, a za to bi prvenstveno trebalo učvrstiti parlamentarnu većinu i osigurati prohodnost političkih odluka kroz oba doma Parlamenta Federacije BiH.
Zagovaranje uspostave istih ili sličnih koalicija na svim razinama pokazalo se ispravnim upravo na primjeru HDZ-a i “trojke”. Zahvaljujući činjenici što ove stranke iz Federacije sudjeluju i u vlasti na državnoj razini, mnoge bitne odluke donesene su mnogo brže i bezbolnije. Uspostavljeno povjerenje s federalne prenosi se i na državnu razinu te je onda i u pregovorima s trećom, srpskom stranom znatno lakše pronaći prihvatljiva rješenja. Zahvaljujući tome u protekloj godini doneseno je više reformskih, poglavito proeuropskih zakona i odluka, nego u cijelom proteklom mandatu Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
Uspostava vlasti “po vertikali” osigurana je i u Republici Srpskoj jer iste stranke koje podupiru SNSD u Narodnoj skupštini RS-a podupiru vladajuću srpsku stranku i na državnoj razini. Sve to omogućava lakšu i učinkovitiju komunikaciju i gotovo svakodnevne dogovore između dviju entitetskih vlada o raznim pitanjima, od ekonomskih do socijalnih i infrastrukturnih. Takvi dogovori nisu uvijek javno eksponirani, ali na razini premijera i resornih ministarstava Federacije i RS-a suradnja itekako postoji.
Naravno, stvari su daleko od idiličnih jer prijepori i problemi naslijeđeni iz prošlosti često dovode do kriza u funkcioniranju institucija na državnoj razini i uvjetovanja svih drugih odluka. Takav je slučaj s državnom imovinom, obilježavanjem praznika, provedbom odluka Ustavnog suda BiH…, odnosnom prema ratnom i daytonskom nasljeđu. Tu je, dakako, nezaobilazna i uloga međunarodne zajednice i njezinih predstavnika u BiH.
Važnost sličnih koalicija
Koliko je važno da vlast na svim razinama bude koliko-toliko slična, pokazuje se na primjeru županija u Federaciji, gdje vlada pravo šarenilo. U koalicijama su svi sa svima, ovisno o tome o kojoj županiji je riječ. Samim tim, a imajući u vidu značajne ustavne ovlasti koje imaju županije, kao i one koje su podijeljene između Federacije i županija, različiti interesi prelamaju se preko cijelog entiteta. Tako, primjerice, raspad vladajuće koalicije u Zeničko-dobojskoj ili Unskoj-sanskoj županiji ostavlja traga na cijelu “trojku” jer se “izdaja” partnera u jednoj županiji mora umirivati iz sarajevske središnjice. Uostalom, takva je situacija i u samoj Sarajevskoj županiji, gdje tinja sukob između NiP-a i Naše stranke.
Veliki izazov za funkcioniranje koalicija na svim razinama vlasti predstavljaju i lokalni izbori najesen ove godine. Teško je očekivati da stranke svoje interese u kampanji potpuno podrede zajedničkima u vlasti. Tako će i prohodnost nekih odluka, poglavito onih nepopularnih, biti otežana. No, vladajući moraju znati da će ih po rezultatima i u ovoj godini birači ocjenjivati i na općim izborima 2026. godine. Zato ovo ne smije biti “izgubljena godina”, kakvih smo se od Daytona do danas nagledali.
večernji.ba / Hrvatsko nebo
