Kopnena invazija izraelske vojske na Gazu samo što nije počela; Bliski istok u napetosti i strepnji

Predstavnici Izraelske vojske rekli su dužnosnicima UN-a kako bi se oko 1,1 milijun Palestinaca koji žive u Gazi trebalo preseliti na jug te enklave u roku od 24 sata, objavio je Glas Amerike. „Ujedinjeni narodi smatraju nemogućim“ da se zatraženo preseljenje pola stanovništva Gaze obave bez teških humanitarnih posljedica“, priopćio je predstavnik za javnost UN-a Stephane Dujarric.

Pojas Gaze, smješten uz Sredozemno more, dug je blizu 40, a širok u prosjeku nešto manje od 10 kilometara; na području s oko 360 četvornih kilometara živi nešto više od dva milijuna ljudi, a najviše njih u sjevernom dijelu odnosno u gradu Gaza City. U Gazi je već dugo na vlasti političko krilo palestinske islamističke organizacije Hamas, čije je vojno krilo pokrenulo subotnje raketne napade i kopnene prodore na ozemlje Izraela.

„Ujedinjeni narodi smatraju nemogućim“ da se zatraženo preseljenje pola stanovništva Gaze obavi bez teških humanitarnih posljedica“, priopćio je predstavnik UN-a Stephane Dujarric. „Ujedinjeni narodi apeliraju da se svaka takva naredba, bude li potvrđena, poništi – da tragedija ne bi prerasla u katastrofu”, upozorio je on. Humanitarne organizacije izrazile su zabrinutost zbog iscrpljivanja zaliha hrane, vode, goriva i lijekova usred izraelske blokade Gaze.

Prethodno su izraelski dužnosnici izjavili i zaprijetili da u opsadi Gaze ne će biti nikakvih izuzetaka u humanitarnom smislu – sve dok svi taoci u rukama islamističkih militanata Hamasa, njih najmanje 150, ne budu oslobođeni.

UN je u međuvremenu priopćio da je – zbog razorna izraelskog bombardiranja i iz straha pred najavljenom kopnenom invazijom – gotovo 340.000 ljudi već napustilo svoje domove u Gazi, a više od dvije trećine njih sklonilo se u škole UN-a na tom području. UN je zatražio dodatne desetke milijuna dolara donacija kako bi se osiguralo hranu, lijekove i druge nužne potrepštine ljudima u Gazi. Stotine tisuća njih otprije živi u izbjegličkim logorima i u siromaštvu. Vlada u Kairu ne pristaje otvoriti granicu kako bi izbjeglice iz Gaze mogle prebjeći ili biti premještane u Egipat.

Istodobno, izraelski i svjetski mediji prepuni su prizora o zvjerskim zločinima koje su prethodno počinili hamasovci. Ured izraelskog premijera objavio je u četvrtak fotografije male dječice ubijene u napadu Hamasa, a za koje se vjeruju da su vjerodostojne. “Hamas je ISIS”, naveo je Netanyahuov ured na svom Twitter-profilu.

Američki ministar vanjskih poslova Anthony Blinken, inače po etničkoj pripadnosti Židov, upravo završio posjet Izraelu, izrazivši solidarnost s izraelskom državom i narodom i zajamčivši američku pomoć i potporu u obrani izraelsko-židovske države. Blinken je na zajedničkoj konferenciji za medije s premijerom Benjaminom Netanyahuom u Tel Avivu rekao da će SAD uvijek biti uz Izrael, ali je dodao i je potrebno voditi računa o životima civila.

Broj američkih državljana ubijenih u Hamasovim napadima porastao je na 27, a 14 njih vodi se kao nestalo, potvrdio je John Kirby, predstavnika za javnost Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a. Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, potvrdio je da je 13 državljana Francuske među žrtvama. Na festivalu elektroničke glazbe održanom uz granicu s Gazom, čije su sudionike u subotu napali te njih 260 brutalno poubijali Hamasovi teroristi, bilo se u subotu okupilo mnoštvo ljudi pridošlih iz raznih država.

Crveni križ upozorio je na nastajuću humanitarnu katastrofu na području Gaze. „Svjetski program za hranu“ Ujedinjenih naroda upozorio je da su zalihe hrane i drugih bitnih potrepština u Gazi na izmaku pošto je Izrael uveo posvemašnju blokadu tog područja.

Poziv Izraela da se milijun palestinskih civila premjesti iz sjevernoga u južni dio Gaze, bliže granici s Egiptom na Sinaju, odaslan je dok izraelsko zrakoplovstvo nesmiljeno bombardira položaje Hamasa i druge ciljeve u Gazi. U šest dana bombardiranja, od subote do četvrtka, bačeno je 6000 avionskih bombi.

Izraelske obrambene snage (IDF) obavljaju temeljite priprave za kopnenu operaciju u Pojasu Gaze; samo se  čeka zapovijed da se krene u napad. Najavljena ofenziva na Gazu tumači se kao akt osvete za 1.300 ubijenih Izraelaca i stranaca u Hamasovu subotnjem napadu na Izrael i njegovu nastavku sljedećih dana te kao dosad najozbiljnija namjera da se s područja Gaze ukloni teroristička prijetnja. Hamas je samo u subotu ispalio između dvije i pol i pet tisuća raketa na područja u Izraelu, uključujući glavne gradove Tel Aviv i Jeruzalem, a napada raketama bilo je i sljedećih dana.

U protu-kampanji izraelskih zračnih snaga, koja je počela valovima bombardiranja i raketiranja nekoliko sati poslije subotnjeg raketnog napada i upada Hamasovih komandosa u područja uz granicu s Gazom u južnom Izraelu, poginulo je u Gazi više od 1.500 ljudi.

Izraelska vojska ima više od 150.000 pripadnika u redovnom sastavu, ali je nedavno odlučeno mobilizirati još 360.000 rezervista, pa bi tako u jednom trenutku bilo pod oružjem više od pola milijuna vojnika. Mobilizacija je u tijeku i obavlja se užurbano i uspješno. I mnogi vojni obveznici koji su trenutno u drugim zemljama vraćaju se u domovinu.

Izraelska vojska već je nagomilala velike vojne snage na granici s Gazom, koju će braniti, kako se procjenjuje, dvadesetak tisuća naoružanih pripadnika Hamasa te još koja tisuća pripadnika Islamskog džihada Palestine i drugih oružanih skupina.

U cijelom Izraelu, na palestinskim područjima Gaze i Zapadne obale te u susjednim zemljama vlada velika napetost. Nije u pitanju samo ishod kopnene invazije na Gazu, nego i to hoće li doći do općega palestinskog ustanka i hoće li se vrlo moćna (s više desetaka tisuća boraca), naoružana (raspolaže navodno i s više desetaka tisuća raketa) i osposobljena paravojna organizacija Hezbolah, iza koje stoji Iran, krenuti iz Libanona u napad na Izrael. Čitav Bliski istok s napetošću i strepnjom očekuje daljnji razvoj događaja.

Povezano:

Z. Gavran: Do čega će sve iznenadni raketno-invazijski udar Hamasa na Izrael dovesti?

Hrvatsko nebo