Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapaciteta ni političke volje stvoriti dobro okruženja za investitore

Vrijeme:3 min, 21 sec

 

Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini u kojem je upozorio na kompliciran i nesiguran sustav koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u entitetu Republika Srpska.

Izvještaj je objavljen nedavno nakon što je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar pred Pododborom odbora za vanjske poslove poručio da SAD s EBRD-om, MMF-om i EU rade na tome da zaustave novac onima koji rade protiv interesa Bosne i Hercegovine.

U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za stranu ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukturu vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sustav pod neprikladnim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

– Zemlja nudi liberalni trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci nose veliki doprinos za socijalne doprinose (mirovinsko, zdravtsveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti-op hms). Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 državnih poduzeća i napuhan javni sektor vrše veliki pritisak na privatni sektor – navodi se u izvještaju State Departmenta.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture u BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitora.

Dalje se navodi da je nakon općih izbora u listopadu 2022. godine, vlada na državnoj i entitetskoj razini Republike Srpske (RS) formirana u rekordnom roku, te da se Federacija BiH i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.

Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore osigurati ili održati kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnoj razini napravile su mali napredak u provođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine u potezu koji je naširoko prepoznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

U izvještaju je posebno naglašeno da potezi entiteta Republika Srpska da protuustavno preuzmu kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će se RS odvojiti od BiH, također, su povećale tenzije.

– Ovi potezi, u kombinaciji sa naporima RS-a da se formiraju paralelne institucije na entitetskoj razini, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS-a, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju gospodarstvo i ometaju ulaganja.

Investitori bi trebali provesti adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD i utvrđivanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa subnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonita i/ili neustavna rješenja. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika za BiH – navodi State Departmenz.

U izvještaju Ministarstva vanjskih pslova SAD se govori i o problemu korupcije, kao i o listi sankcioniranih osoba iz BiH.

State Department je naveo da je ekonomija BiH u potpunosti oporavila od pandemije Covid-19, ali i dalje bilježi nisku razinu ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji.

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024.

Gospodarstvo BiH nije iskusilo značajnije izravne efekte ruske agresije na Ukrajinu, ali su izgledi za njen ekonomski oporavak otežani zbog pogoršanja eksternog okruženja, povišene inflacije i strogih uvjeta komercijalnog financiranja.

Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano usporavanje europskog gospodarstva u 2023. godini na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljan rizik, jer je BiH usko vezana za lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne i usluge.

Bosna i Hercegovina, također, ima relativno nisku razinu izravnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlast u BiH nema kapacitet niti političku volju posvetiti se pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta o investicijskoj klimi u BiH.

 

hms.ba / Hrvatsko nebo