Dodikov avanturizam prijetnja miru

Nastavak opasnih Dodikovih pretenzija

Neposredan povod za izazivanje najveće političke krize u Bosni i Hercegovini tijekom zadnjih 28 godina lider bosanskih Srba Milorad Dodik našao je u izmjeni Pravilnika u dijelu koji regulira odgađanje plenarne sjednice ove najviše pravosudne institucije u državi.

Prema izmijenjenoj odredbi Pravila Ustavnog suda BiH, osim „kvoruma“, bilo je nužno sudjelovanje troje sudaca iz Federacije BiH i jednog suca iz RS-a. No, ukoliko bi svi suci iz RS-a bojkotirali sjednicu, bilo je dovoljno zakazivanje nove sjednice na kojoj nije bilo nužno sudjelovanje sudaca iz RS-a ili troje sudaca iz Federacije BiH. To znači da izmjena te odredbe Pravila uopće nije deblokirala rad Ustavnog suda BiH.

Nastalu situaciju predsjednik RS-a Milorad Dodik požurio je iskoristiti za svoju političku eskapadu koja i nije nešto novo ni originalno – on na istom tragu ustrajava posljednja dva desetljeća. Dodik je još 28. listopada 2021. dokumentirao svoje težnje: povrat ovlasti na entitet RS koje su bile prenesene na državnu razinu, posebice one u vezi s Oružanim snagama BiH, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VTSV), Sudom BiH i Upravom za indirektno oporezivanje, zatim ukidanje Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) te povlačenje suglasnosti za uspostavu Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA), uz najavu da bi ta tijela i agencije osnovao u ­RS-u.

Psovanje u Konjicu

Odmah po usvojenim izmjenama Milorad Dodik održao je sastanak s predstavnicima institucija i lidera partija u RS, nakon kojeg je upoznao javnost da će u RS odlučiti o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS sve dok ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH. Navedenu odluku Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila o odgađanju sjednice ocijenio je kao „dio podmuklog plana uništavanja Republike Srpske“. Posebna sjednica NSRS održana je 27. lipnja i usvojila je najavljeni zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na prostoru RS-a. Time je Milorad Dodik ušao u još jednu u nizu svojih političkih avantura koja narušava tek uspostavljenju delikatnu ravnotežu uspostavljenu nakon prošlogodišnjih izbora.

Ne bi li došlo do prevladavanja nastale sporne situacije, lideri vladajuće koalicije na državnoj razini, koju čine stranke takozvane trojke (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i pravda, Naša stranka), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), sastali su se u Konjicu kako bi razgovarali o teškoj političkoj situaciji. Suprotno proklamiranom cilju sastanka, tom prigodom došlo je do još težih scena, koje su eskalirale Dodikovim psovanjem genocida i psovačkim uzvraćanjem iritiranog ministra obrane BiH Zukana Heleza, čime su se političke napetosti dodatno zaoštrile.

Nije se dugo čekala ni javna ni službena reakcija Visokog predstavnika u BiH. Christian Schmidt nastupom u medijima osudio je poteze koje je proveo i najavio Milorad Dodik, a u tome ga je pratila javna potpora američkog, britanskog i francuskog veleposlanstva u Sarajevu. Visoki predstavnik Schmidt je 1. srpnja posegnuo za svojim Bonskim ovlastima i poništio dva zakona NSRS te izmijenio Kazneni zakon tako da svakomu tko ospori ustavni poredak države prijeti kazna do pet godina zatvora.

Dodik – pipak Putinove hobotnice

Posebno je zapažena obrana pozicije Milorada Dodika i sama entiteta RS srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, koji je izjavio da je Republika Srpska međunarodno priznat entitet „koji su izmislile Sjedinjene Američke Države“. No nikako ne treba zanemariti činjenicu da je Milorad Dodik pipak Putinove hobotnice na Zapadnom Balkanu. On Putinovu politiku dosljedno zastupa i brani istim rječnikom kao i sami Putinovi propagandisti.

Strategija Milorada Dodika može se prepoznati i kao nastojanje da u ovoj fazi međunarodnih okolnosti kao i odnosa unutar BiH on sa svojom političkom klikom osigura entitetu RS status bar sličan Pridnjestrovlju. To je regija Moldavije sa znatnom ruskom manjinom koja se odcijepila od matične države nakon raspada Sovjetskog Saveza i kratkog građanskog rata 1992. godine, pod imenom Pridnjestrovska Moldavska Republika. Tu samozvanu republiku u međuvremenu nitko nije priznao, pa ni njezina saveznica Rusija, premda već treće desetljeće egzistira kao de facto neovisan teritorij.

Manevarski prostor lidera bosanskih Srba sada je skučen odlukama Christiana Schmidta. Tako su se na udaru našle i druge osobe – od samih zastupnika u entitetskoj skupštini, preko direktora službenog glasila entiteta RS pa i drugih osoba koje bi sudjelovale u negiranju odluka visokog predstavnika. Stvorila se situacija da Dodik može biti izoliran i od najbližih suradnika, ali i da se može stvoriti pobuna u njegovim redovima od ljudi koji nemaju ambiciju pratiti Dodikov avanturizam.

Schmidt je usto pozvao međunarodnu zajednicu da usmjeri nove sankcije protiv svih koji ciljano potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. S obzirom na nove odredbe Kaznenog zakona, veliko je pitanje hoće li Dodika pratiti i njegova svita.

Antonio Pehar / Vijenac

hkv.hr / Hrvatsko nebo