Je li približavanje Japana i NATO-a opasnost za Rusiju u Azijsko-pacifičkoj regiji?

Širenje Sjevernoatlantskog saveza na Daleki istok pomoći će Tokiju da oživi svoj vojno-industrijski kompleks, ističe Korinna Kostjukova u moskovskom dnevniku „Nezavisimaja gazeta” od 14. srpnja. Iako je komentar pisan s pozicije Rusije kao države, zbivanja i odnosi prikazani su prilično objektivno. Kao što je poznato, Japan svojima smatra Kurilske otoke, koje je na kraju iI. svjetskog rata zauzela sovjetska vojska, i koji su već desetljećima vruće točke mogućega oružanog sukoba.

U sklopu summita NATO-a u Vilniusu 12. srpnja japanski premijer Fumio Kishida i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavili su donošenje novog zajedničkog četverogodišnjeg plana sigurnosne suradnje pod nazivom Individualni partnerski program NATO-a i Japana 2023.-2026. Sudeći prema sadržaju dokumenta, možemo reći da on neće pomoći u smanjenju geopolitičkih napetosti u svijetu i da će imati upravo suprotan učinak – povećanje obujma suradnje planirane u planu može značajno povećati napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji (APR) i izazvati nezadovoljstvo Kine, piše Kostjukov.

Dokument, koji se na engleskom jeziku naziva Inpidually Tailored Partnership, jest Program između NATO-a i Japana za 2023.-2026. Sadrži 16 prioritetnih područja i pokriva područja od sigurnosti na pomorskim putovima i u svemiru, zajedničkih akcija protiv kibernetičkog napada i širenja dezinformacija te se odnois na zajedničke vojne vježbe, nadzor nad oružjem i neproliferaciju. Plan sadrži i područja koja se odnose na uzajamnu pomoć u slučaju prirodnih katastrofa te naglašava vodeću ulogu žena u procesima izgradnje mira. Unatoč širokoj pokrivenosti područja suradnje, ključni je fokus na suradnji u području obrambenog istraživanja i razvoja, suradnji u području prodornih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije i korištenje tim tehnologijama u vojne svrhe.

Stranke ugovora poseban naglasak stavljaju na jačanje suprotstavljanja kibernetičkim napadima i širenju lažnih informacija koje nemaju geografske granice. O toj se temi govori iz kuta, kako smatraju, ruskog širenja lažnih vijesti o specijalnoj vojnoj operaciji, a i akcijama Kine u azijsko-pacifičkoj regiji.

Kao dio svojih napora u borbi protiv dezinformacija, Japan i NATO planiraju razmjenjivati informacije i znanja o Kini i Rusiji. Sudionici sastanka su istaknuli: „Japan je geografski blizak Kini, a europske zemlje Rusiji. Ako možemo fleksibilno integrirati do sada prikupljeno znanje, naša sposobnost analize i razvoja odgovora povećat će se.” Japan i NATO počeli su jačati svoje odnose na području razmjene informacija od potpisivanja sporazuma o zaštiti informacija 2010. godine.

Novi plan također stavlja naglasak na poboljšanje interoperabilnosti između japanskih i NATO-ovih snaga. Sugovornici su istaknuli da je za osiguranje učinkovitosti interakcije važno da obrambena oprema i tehnologije imaju jedinstvene standarde. Japanske kopnene samoobrambene snage usvojile su iste standarde kao i NATO za neka streljiva. Japanske zračne samoobrambene snage predstavile su lovac F35, kojim se SAD i Europa koriste kao glavnim zrakoplovom.

Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Jensom Stoltenbergom prije summita, japanski premijer Fumio Kishida naglasio je da Japan i NATO dijele ne samo vrijednosti slobode i demokracije, već i strateške interese.

Uzimajući u obzir činjenicu da se u planu velika pozornost posvećuje suradnji u područjima koja nemaju fizičke granice, kao što su, primjerice, svemir i kibernetička sigurnost, prodorne tehnologije, može se govoriti o eksteritorijalnoj prirodi obnovljene suradnje, a i o globalnoj transformaciji Sjevernoatlantskog saveza u status ideologije.

U području kibernetičke sigurnosti planira se povećati sudjelovanje Japanskih snaga samoobrane i drugih u vježbama koje vodi NATO. Japan je započeo proces pravnog razvoja specifičnih mjera za implementaciju “aktivne cyber obrane”, koja će pristupiti sustavu napadača na webu kako bi se spriječili daljnji napadi. Značajna pozornost posvetit će se proučavanju iskustava NATO-a u području kibernetičke sigurnosti.

Analizirajući izneseni plan, mora se reći da on ne pridonosi smanjenju geopolitičkih napetosti u svijetu i ima upravo suprotan učinak. Do danas nije bilo stalne misije Sjevernoatlantskog saveza u Japanu, ali povećanje opsega suradnje predviđeno novim planom može znatno povećati napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji i izazvati nezadovoljstvo Kine.

Akcije poduzete u odnosu na Rusiju također izgledaju dvosmisleno. Potencijalno pojačana prisutnost NATO-a u azijsko-pacifičkoj regiji, posebice u Japanu, može se protumačiti kao pokušaj stvaranja proturuske fronte na Dalekom istoku, čime se argumenti o sprječavanju navodnog širenja dezinformacija iz Rusije prevode na razinu latentne vojne prijetnje Ruskoj Federaciji. Treba dodati da bi u svjetlu važnog žarište usredotočenosti u novom planu Japana i NATO-a na vojnu uporabu revolucionarnih tehnologija poput umjetne inteligencije (AI), kvantnih tehnologija, u čijem razvoju prednjače Sjedinjene Države, i Rusija trebala povećati svoju usredotočenost na istraživanje i razvoj u tim područjima.

Pa ipak, akcije Japana ne treba razumjeti kao agresiju na Rusiju. U sklopu jačanja suradnje s NATO-om, Japan svakako slijedi vlastite ciljeve u vidu oživljavanja sektora nacionalne obrane, demilitariziranog nakon Drugog svjetskog rata, te punog razvoja svog vojno-industrijskog kompleksa. Japanska strana svoje postupke objašnjava stalno rastućom vojnom prijetnjom Kine i Sjeverne Koreje, stoga, kako objašnjava Japan, podrška NATO-a ima smisla u kontekstu odvraćanja potencijalnih agresora.

Povezano:

Z. Gavran: U kakav smo svijet ušli s početkom 2023.?

Nezavisimaja gazeta/Hrvatsko nebo