Gem, set i meč: Kinezi su upravo preuzeli budućnost globalne industrije
Vrijeme:3 min, 39 sec
Kad su europski birokrati zamišljali zelenu budućnost Europe te propisali kako se od 2035. godine zabranjuju sva vozila s unutrašnjim izgaranjem vjerojatno nisu zamišljali da bi ta budućnost doslovno mogla ovisiti o Kini. A od početka godine do danas dva povijesna događaja potresla su globalnu autoindustriju; kako onu u budućnosti, tako i postojeću.
Kad su zapadni rivali posjetili ovogodišnji auto-show u Šangaju ostali su zatečeni čudesnim skokom u razvoju kineskih e-automobila. Trenutačno je postalo jasno kako će e-auti iz Kine vrlo brzo dominirati kvalitetom, dizajnom, tehničkim inovacijama i nadasve cijenom. Nakon auto-showa u Šangaju, novi poziv na buđenje zapadne autoindustrije i zapadnih donosioca odluka o javnim politikama bila je objava izvješća za prvi kvartal koji je donio informaciju da je Kina preotela Japanu status najvećeg svjetsko izvoznika automobila. Proboj Kine na prvu poziciju najvećih svjetskih izvoznika može se dijelom pripisati rastu prodaje u Rusiji, ali i velikom valu prodaje novih e-vozila.
Made in China
Wall Street Journal članak o bumu kineske autoindustrije počinje rečenicom: “Postoji velika šansa da vaše novo e-vozilo bude made in China.” Drugim riječima, već sada Zapad mora gledati na Kinu odozdo, bez umišljanja da ćemo barem još koje desetljeće uživati u tome da Kinezima dijelimo lekcije iz biznisa, tehnoloških rješenja ili znanosti. Taj dio povijesti je, čini se, za čovječanstvo završen, barem kada je u pitanju autoindustrija.
Do svibnja ove godine Kina je povećala izvoz automobila 58 posto te je za 100-injak tisuća premašila izvoz Japana, a Njemačku su s izvozom ukupno 3,2 milijuna vozila pretekli još lani. Njemački izvoz u 2022. stao je na 2,6 milijuna automobila. Budućnost autoindustrije ne ide smjerom kakav očekuje Europa, SAD i Japan.
Prema pisanju Wall Street Journala nema toga na zadnje auto-showu u Šangaju što nije zabrinulo zapadne menadžere. Šokirao ih je broj zelenih tablica na vozilima koje označuju da se radi o automobilima pogonjenim čistom energijom, a kad su u tim vozilima slušali zvuk zatvaranja vrata, pipali materijale u unutrašnjosti, proučavali dizajn i rješenja na upravljačkim konzolama shvatili su da uz kineske cijene utakmica na tržištu automobila najednom ima drugačije odnose snaga. Kineska električna vozila često uz relativno nisku cijenu imaju dva do tri displaya, od koji je jedan namijenjen za gledanje filmova, ne libe se ugraditi mikrofone za karaoke (brzo su kopirali Teslu), a asistencija vozaču podrazumijeva nakupine različitih senzora.
Vrlo brzo u zapadnim zemljama oživljene su rasprave o zaštiti domaćeg tržišta od ‘invazije‘ povoljnih i naprednih kineskih e-vozila, ali Zapad tu strategiju neće moći primijeniti na državama u razvoju. Pitanje je i da li uvozne tarife imaju dugoročni smisao.
Slijede nove carine?
Wolfgang Munchau u Eurointelligenceu piše: “Vrlo vjerojatan odgovor, barem u Europi, bit će zaštita domaćih proizvođača automobila carinama. U konačnici će cijene pasti i tada će se dogoditi slom za europsku autoindustriju. Tesla je bila prva automobilska tvrtka koja je promijenila svoje oslanjanje na neodimijski željezo-bor, magnet za rijetke zemlje, čiji izvoz Kina sada počinje ograničavati. To je i razlog zašto mislimo da je industrijska politika, koju promovira Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, zbrkana. U njemu se miješaju legitimna zabrinutost za nacionalnu sigurnost i sigurnost opskrbnog lanca s industrijskim interesima u bačvama. Vraćamo se staroj poslovici da je ono što je dobro za GM dobro i za Ameriku. Osim što to više nije istina.”
Ono što se pomalo zaboravlja kad govorimo o budućnosti e-transporta jest činjenica da Kina ima monopol ili pristup rijetkim elementima koji se praktično može smatrati zamalo pa monopolom. Pri ovome Kina ne limitira razvojno samu sebe nizom zelenih pravila kao EU, što još uvijek zadržava višu učinkovitost proizvodnje – Kina i dalje dobiva 56 posto električne energije iz ugljena! Je li vrijeme da EU i SAD postave pitanje da li bi bolje upravljanje šumama donijelo više ekološke koristi od onoga koji može osigurati prisilni prelazak na e-vozila, pogotovo ako se gledaju scene iz američkih i kanadskih gradova nakon ogromnih požara u Kanadi.
Niz eksperata upozorava kako će se isporuke kineskih e-vozila u godinama pred nama drastično ubrzavati. Samo BYD, primjerice, očekuje rast od 100 posto u 2023.
Glavno pitanje što će ubuduće očekivati donosioci odluka o europskim politikama od europskih poreznih obveznika jer se čini da će biti potrebna enormni poticaji u razvoj tehnoloških rješenja, infrastrukture, novih lanaca opskrbe… kako bi se nosili s novom konkurencijom iz Kine.
jutarnji.hr/Hrvatsko nebo
