Naime, ovoga tjedna na Pantovčaku će predsjednik Zoran Milanović primiti Bećirovića, što je važna poruka o pokušaju peglanja odnosa iz ne tako davne prošlosti koji su se previše zagadili međusobnim optužbama, ponajprije o prošlom ratu.
Protueuropski narativ
Bošnjačka se politika posljednjih mjeseci našla na opasnoj stranputici jer su je donedavno vodeći političari, pa i vjerski vođe, nastojeći panično očuvati pozicije u vlasti te održati narativ o jedinim žrtvama, doveli do faze kada se Zagreb nazivalo agresorom. Kada je pak međunarodna zajednica djelomično modificirala svoju politiku prema BiH, čuvajući poredak uspostavljen u Daytonu, uslijedila je mantra kako je politika Zapada antimuslimanska. Nerijetko se u javnom diskursu može čuti kako je riječ o “kršćanskoj” uroti protiv Bošnjaka muslimana. Posebno se to odnosilo na odluke visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta kojima je deblokirao Federaciju BiH. Bećirović je, iako je Schmidtova odluka ponajprije pomogla njegovoj stranci SDP-u BiH da preuzme vlast na razini Federacije BiH, imao drukčije mišljenje. On je izjavio da ne podržava jednokratna rješenja koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt o formiranju Vlade Federacije BiH, ističući da “zbog takve Schmidtove odluke ne treba kreirati antizapadni narativ”. Po tome se Bećirović umnogome razlikuje od većine u svojoj stranci, a među onima koji javno kritiziraju koaliciju s vodećim hrvatskim i srpskim strankama je i Irfan Čengić. S obzirom na to da nema izgleda za susret hrvatskoga predsjednika i Željka Komšića, očito je zbog toga zaobiđena mogućnost za posjet Pantovčaku cijelog državnog vrha. Organizatori su zaobišli i format po kojemu bi u Zagrebu bili samo trenutačna predsjedateljica Predsjedništva BiH i srpska članica državnog vrha Željka Cvijanović.
Inače, tročlano Predsjedništvo BiH je do sada zajedno posjetilo tek Bruxelles, dok je pak zbog Komšićevih problematičnih stajališta, ali i pozicije koju gradi srpska strana, ponajprije oko rata u Ukrajini, zaobilaženo u širokom krugu u svim važnijim kontaktima.
Prestati s “lopovlukom”
Posebno važna adresa za BiH je Zagreb jer je riječ o zemlji članici Europske unije, NATO saveza, prostora Schengena i eurozone. Upravo ova zemlja, koja je posljednja ušla u članstvo svih tih asocijacija, ima ogroman utjecaj na sadržaj, brzinu i tempo približavanja BiH prema Europskoj uniji. Jednako je važno kako će se u budućnosti graditi odnosi između Bošnjaka i Hrvata. Ponajprije oko uloge sunarodnjaka u BiH, kao i njihova preglasavanja od državnog Predsjedništva do domova naroda u kojima se štiti nacionalna uloga. Posve pouzdano Milanović neće ostati dužan istaknuti kako se odnosi hrvatske i bošnjačke zajednice mogu početi popravljati kada se prestane s tim izbornim “lopovlukom”.
