Medij/Istočna Europa se zadužuje kao nikada prije, a gomila se i financijski danak rata

Strah europskih elita od preuzimanja odgovornosti u ova sudbonosna vremena bio je jednostavno prevelik. Danak kukavičluka bit će, na žalost, plaćen i financijski i u krvi. Ovo posljednje možda i ne u doslovnom smislu te riječi odnosno odlaskom vojnika „na istočni front“ (za to postoje Ukrajinci), već u brigama i siromašenju vlastitog stanovništva koje se osjeća izigranim u ime mutnih geopolitičkih ciljeva

Diljem istočne Europe gomila se financijski danak 14-mjesečnog rata Vladimira Putina protiv Ukrajine. Dijele se energetske subvencije, jačaju se vojne snage, a izbjeglice smještaju, školuju i hrane.

Kako bi pomogli platiti te račune, ukrajinski susjedi koriste međunarodna tržišta duga kao nikada prije – piše 25. travnja, američki Bloomberg.

Regija se okreće dugu u stranoj valuti dok se proračunski deficiti povećavaju, pri čemu vrijeme nije idealno, jer troškovi posudbe na stranim tržištima rastu.

Istočnoeuropske vlade ove su godine već posudile gotovo 32 milijarde dolara, tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine – navodi američki medij.

“Prvi put u deset godina tri istočnoeuropske zemlje – Poljska (9 milijardi dolara), Rumunjska (6 milijardi dolara) i Mađarska (5 milijardi dolara) – nalaze se među pet najvećih zajmoprimaca iz zemalja u razvoju na stranim tržištima”,

Bloomberg smatra da je zbog sukoba u Ukrajini tržište obveznica doživjelo značajne promjene. Zaduživanje je postalo mnogo skuplje – čak i za najbolje ocijenjene vlade – nakon što su središnje banke diljem svijeta podigle kamatne stope. Poljska, na primjer, plaća 5,5% godišnje na nove 30-godišnje obveznice. U 2021. ista bi se obveznica prodavala za manje od 4%, navode stručnjaci.

Bloombergovi analitičari procjenjuju da će se proračunski deficit istočne Europe ove godine povećati na 4,3% bruto domaćeg proizvoda regije, u odnosu na 1,3% 2021. Pri tom medij navodi kako je prodaja dolarskih i euroobveznica na tržištima u nastajanju prošle godine pala na 104 milijarde dolara, najniže od 2013. godine.

Jučer je regionalni ured Svjetske banke (WB) sa sjedištem u Sarajevu, u svom redovitom šestomjesečnom izvješću objavio kako će države zapadnog Balkana, kao i ostatak europskog kontinenta, osjetiti ove godine posljedice usporavanja gospodarskog rasta i da se moraju pripremiti za nove financijske i gospodarske šokove (vidi poveznicu ispod teksta).

Prema procjenama iz iste analize, prosječni će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji ove godine biti na razini od oko 2.6 posto, što je značajno usporavanje rasta u usporedbi s 2022. godinom, kada je BDP rastao po stopi od četiri posto.

Sve ovo, i jučerašnja Bloombergova predviđanja i projekcije WB-a, ukazuju na ispravnost naših prosudbi koje smo često iznosili na ovom portalu, o Europi (prije svega Europskoj uniji) kao najvećem gubitniku i ukrajinskog rata i ukupnih globalnih procesa s njim na ovaj ili onaj način povezanih.

Bruxelles se olako upustio u opasne „igre velikih“ iako se pokazao nedovoljno sposobnim za njihovo vođenje. Nepostojanje, preciznije ne htjenje za izgradnju mehanizama donošenja suverenih odluka vanjskopolitičkog i sigurnosnog karaktera doveli su ga u poziciju da drugi odlučuju o sudbini EU. Strah elita od preuzimanja odgovornosti u ova sudbonosna vremena bio je jednostavno prevelik. Danak kukavičluka bit će, na žalost, plaćen i financijski i u krvi. Ovo posljednje možda i ne u doslovnom smislu te riječi odnosno odlaskom vojnika „na istočni front“ (za to postoje Ukrajinci), već u brigama i siromašenju vlastitog stanovništva. Ljudi – nenaviklih na ovo što im se događa i što im se radi posljednjih godinu i više dana u ime nekih mutnih geopolitičkih ciljeva, koji bi, osim toga, vrlo lako mogli (p)ostati samo puste želje europskih stratega odnosno birokrata koji se više brinu za svoje karijere nego za sudbine vlastitih građana.

geopolitika.news/  https://www.geopolitika.news//Hrvatsko nebo