Je li Angela Merkel zaslužila odlikovanje?

U javnosti ju se rijetko viđa, povukla se u privatnost i navodno piše knjigu o svojoj političkoj karijeri. No sada se opet našla u središtu pozornosti. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier je sinoć (17.4.) bivšoj kancelarki Angeli Merkel dodijelio Veliki križ zasluga za narod, najviše odlikovanje koje postoji u Njemačkoj.

Njegov govor bio je pun hvale: „Vi ste pomogli našoj zemlji ponovo do gospodarskog uspjeha, u izazovima kakvih nikada prije nije bilo. (…) 16 godina ste radili za slobodu i demokraciju, za našu zemlju i dobrobit njezinih ljudi. Neumorno i ponekad i na granici svojih fizičkih snaga.”

Podsjetivši da je u njezinim mandatima bilo izvanrednih situacija poput velike financijske krize ili pandemije koronavirusa, Steinmeier je rekao da se može raspravljati o različitim putevima za izlazak iz krize, ali: „Nema mnogo zemalja koje su tu fazu prevladale tako dobro kao Savezna Republika.” On je naglasio da je na kraju kancelarkinog mandata Njemačka iza sebe imala 16 godina skoro neprekinutog gospodarskog rasta.

I dok je iscrpno govorio o zaslugama bivše kancelarke, samo nakratko se osvrnuo na kritike na račun njezine politike prema Rusiji, za koju je i on djelomično odgovoran kao tadašnji ministar vanjskih poslova. Rekao je da brutalni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine „od svih nas traži novo premišljanje, prisiljava nas na preispitivanje pozicija”.

Tko nije bio pozvan?

Zanimljiva je bila lista gostiju koji su prisustvovali dodjeli odlikovanja. Među njima nije bilo nikoga iz aktualnog vodstva njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU), sestrinske bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) i tradicionalnog koalicijskog partnera CDU-a Slobodne demokratske stranke (FDP). Ona je pozvala samo 20-ak ljudi, među kojima su, pored članova obitelji, bili njezin nasljednik kancelar Olaf Scholz (SPD), četiri bivša šefa njezinog kabineta, njezina bivša ministrica i sadašnja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, bivši izbornik njemačke nogometne reprezentacije Jürgen Klinsmann i glumac Ulrich Matthes. Prijatelji, koji su, osim politike, za nju bili važni, rekla je Merkel.

„Velike zasluge, ali…”

U političkim krugovima reakcije na dodjelu odlikovanja su kontroverzne. Dok je glavni tajnik CDU-a Mario Czaja istaknuo zasluge bivše kancelarke i izrazio zadovoljstvo jer joj je odana ta posebna počast, potpredsjednik iste stranke Carsten Linnemann je izjavio kako je očito da Merkel „ima velike zasluge”, posebno na međunarodnom planu, ali da je činila i greške, i to „čak eklatantne”.

A glavni tajnik FDP-a Bijan Djir-Sarai je čak ocijenio da zemlja na kraju Merkeličinog mandata „nije bila u dobrom stanju”.

Ni Ljevica nema riječi pohvale za bivšu kancelarku. Predsjednica stranke Janine Wissler je izjavila kako ne želi reći da Angela Merkel nije imala nikakvih zasluga, ali da treba kritički preispitati njezinu vladavinu. Kao negativne posljedice Wissler među ostalim navodi rast siromaštva djece i socijalne nejednakosti te neprovođenje brojnih reformi. I njezin supredsjednik Martin Schirdewan je bio kritičan: „Bilanca Angele Merkel je dvojaka i zahtijeva prije kritičko suočavanje nego odlikovanje.”

Nasuprot tome, iz SPD-a i Zelenih stigle su pozitivne reakcije. Predsjednica stranke Zeleni Ricarda Lang čestitala je bivšoj kancelarki: „Vjerujem da je Angela Merkel u svojih 16 godina na vlasti obilježila ovu zemlju kao skoro nitko drugi.” Ne treba se slagati s njezinim kompletnim političkim djelovanjem da bi se priznalo njezine zasluge, rekla je Lang. I predsjednik SPD-a Lars Klingbeil je bio pun pohvala: „Ona je 16 godina bila na čelu države, a zemlju je vodila i u teškim vremenima.” Po njegovom mišljenju, Merkel je upravo u kriznim situacijama puno toga ispravno učinila.

Merkel, Steinmeier i Rusija

Ni njemački mediji nisu jedinstveni u mišljenju o dodjeli visokog odlikovanja bivšoj kancelarki. Tako Reutlinger General-Anzeiger napominje da je ona, bez sumnje, imala velike zasluge i angažirala se za Njemačku: „Ali to je bila njezina zadaća. Za to je bila birana i ponovo izabrana. Ona je položila prisegu da će činiti upravo to. I za to je primala plaću od poreznih obveznika.”

Neue Osnabrücker Zeitung pak ističe da na kraju kancelarkinog mandata Njemačka nije bila savršena, ali je bila jaka zemlja te komentira: „Priznati to ne znači nekritičko ophođenje s njezinim kursom, njezinim odlukama. Ali praviti se da je ona sama gradila Sjeverni tok, nije u skladu s povijesnim događajima.” List također, kao i mnogi drugi komentatori, ističe skromnost bivše kancelarke koja je „pokazala kako se može dokazati na najvažnijoj državnoj dužnosti i bez naglašavanja ega i dominantnosti”.

Što Steinmeier nije spomenuo?

Ni Stuttgarter Zeitung ne smatra da bi se prema Angeli Merkel trebalo odnositi samo kritički, ali aludirajući na njezinu politiku prema Rusiji napominje: „Protiv preuranjenog proglašavanja svetom, dodjelom Velikog križa za zasluge, prije svega govori uporno odbijanje svake samokritičnosti.”

Istog je mišljenja i Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Iritirajuće ustrajavanje Angele Merkel na tome da je u načelu sve učinila ispravno, Steinmeier je sada još jednom potvrdio. Njemu je njegov orden već siguran. Ali politika u kojoj je i on sudjelovao, nije ga zaslužila.”

I list Bild oštro kritizira govor njemačkog predsjednika te konstatira da je taj govor prije prikrivena samohvala nego navođenje Merkeličinih zasluga. Po mišljenju komentatora, Steinmeier u svom govoru nije objasnio čime je bivša kancelarka zaslužila tu najvišu počast. I navodi što u govoru nije bilo rečeno: „Krvavi ruski plin i prljava nafta Kremlja, o kojima su Merkel i Steinmeier učinili Njemačku ovisnom? Steinmeier nema nijednu riječ za to. (…) Istočna Europa se ne spominje. Putinov plinovod Sjeverni tok, koji su on i Merkel progurali protiv svih otpora: nisu mu vrijedni spomena. Vladimir Putin, kojeg je Merkel navodno tako dobro znala obuzdati? Spominje se samo jednom usput.”

A tjednik Spiegel na svojoj internetskoj stranici zaključuje: „Merkel je jedna vrlo sporna ličnost i možda je trebalo proći još malo vremena prije nego što joj savezni predsjednik izda bjanko ček za njezinih 16 godina.”