Predstavljena knjiga dr. sc. Janje Sekula “Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. – 1991.”

Vrijeme:4 min, 44 sec

 

Dana 9. ožujka 2023. pred mnoštvom posjetitelja u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu održana je promocija knjige Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. – 1991. dr. sc. Janje Sekula, znanstvene suradnice iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

 

Riječ je o knjizi i tematici koja je plod dugogodišnjega autoričinog istraživanja političkih događanja na području zapadne Slavonije tijekom 1990. i 1991., godinama u kojima su se odvijali važni politički i vojni događaji na spomenutom području. Knjigu su, osim autorice, predstavili prof. Božana Sliško iz nakladničke kuće Alfa, urednik dr. sc. Ante Nazor, te recenzenti knjige dr. sc. Davor Marijan i dr. sc. Ivica Miškulin. Knjiga je početkom godine objavljena u zajedničkoj nakladi Alfe i Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U završnom dijelu predstavljanja kratki govor održao je i suvremenik nekih od događaja obrađenih u knjizi, hrvatski branitelj i pripadnik Specijalne jedinice policije Omega Zoran Maras.

Prof. Božana Sliško pozdravila je sve prisutne među kojima su bila brojna poznata lica poput generala Mladena Markača i državnoga tajnika u Ministarstvu branitelja RH Darka Nekića, ali i mnogi drugi. Zahvalila je autorici što je svoju knjigu prepustila u ruke nakladničke kuće Alfa, ali i ravnatelju Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Anti Nazoru što je svojim trudom i znanjem doprinio kvaliteti ove knjige. Napomenula je važnost i složenost obrađene teme te navela da je knjiga plod višegodišnjega istraživanja srpske pobune i paradržave na području zapadne Slavonije početkom 90-ih godina 20. stoljeća.

Ante Nazor zahvalio je nakladničkoj kući Alfa što je prepoznala važnost ove knjige i problematike te napomenuo da je čitajući ovo važno djelo novije hrvatske povijesti imao priliku saznati nešto novo iz onoga što je autorica napisala na temelju opsežne i obrađene arhivske građe. Također je naveo da je na temelju srpskih dokumenata moguće prikazati uzroke, tijek i posljedice rata te naglasio da se, nažalost, u medijima u Hrvatskoj najviše govori o posljedicama rata, dok se uzroci zanemaruju. Istaknuo je važnost poglavlja o iseljavanju Srba s okupiranog područja s obzirom na srpska tumačenja razloga iseljavanja sa spomenutog područja. Naveo je da je uzrok rata u Hrvatskoj, ali i na području Bosne i Hercegovine kontinuitet velikosrpske politike, što dokazuje sama knjiga.

Davor Marijan je rekao da ovo nije jedna od onih knjiga u kojima nema ništa novo, već je riječ o knjizi koja ga je činjenicama natjerala na nova promišljanja o cjelokupnoj problematici te je iz nje imao priliku naučiti nešto novo. Naveo je važnost knjige u smislu obrađivanja povijesti Srba na spomenutom području, ali i istaknuo važnost poznavanja socijalizma za istraživanje suvremene povijesti. Rekao je kako smatra da je u bivšem sistemu prosječan Srbin u Hrvatskoj imao bolje šanse za dobar život nego Hrvat. Marijan je u nastavku napomenuo da je pisanje ovakvih djela iznimno važno za kasnije pisanje generalnih povijesnih sinteza i naglasio važnost obrade pojedinih područja na ovakav način u nadi da će i ostala područja RH dobiti svoje slične knjige koje će u konačnici pomoći pisanju uistinu kvalitetnih sinteza o razdoblju Domovinskoga rata.

Ivica Miškulin je rekao da već čitav niz godina prati autoričin rad za koji može posvjedočiti da je kvalitetan. Naveo je kako autorica donosi niz detalja koji su nepoznati široj javnosti te istaknuo da je termin zapadna Slavonija u hrvatski jezik ušao, nažalost, tijekom ratnih zbivanja početkom 90-ih godina 20. stoljeća. Nadalje je rekao da se Srbe u Hrvatskoj navelo na pogrešno razmišljanje kako im u Hrvatskoj prijeti opasnost od Hrvata koja će ih koštati života, a jedino u stanju kolektivne paranoje nastale zbog djelovanja srpskih medija i politike su u Hrvatima vidjeli egzistencijalnu opasnost. Naveo je podatak da je srpsko stanovništvo u zapadnoj Slavoniji početkom 90-ih imalo relativnu većinu od nekih 34 % jedino na području Pakraca. Miškulin smatra da obrađeni kraj (zapadna Slavonija) nije bio jedan od bogatijih krajeva te su ondje Srbi napravili nasilan prekid odnosa sa svojim susjedima Hrvatima.

Autorica Janja Sekula iznijela je podatak da je, u političkom smislu, razdoblje 1990. i 1991. drugačije od kasnijeg razdoblja Domovinskoga rata te navela kako ono ima svoje zakonitosti po kojima se istražuje, ali i to da postoje određeni problemi koji obilježavaju spomenuto razdoblje u odnosu na nešto kasnije razdoblje. Napomenula je da je tijekom istraživanja spomenute teme i kasnijeg proširivanja doktorske disertacije prilikom pripreme ovog djela bila usredotočena na političke aspekte srpske pobune u zapadnoj Slavoniji. Vojne događaje obradila je u onoj mjeri u kojoj je to bilo potrebno da bi se objasnili važni politički događaji koji su se odvijali u narednom razdoblju. Napomenula je važnost zapadne Slavonije kao poveznicu istočne s ostatkom Hrvatske i navela da je upravo to bio jedan od razloga okupacije spomenutog dijela od strane JNA i pobunjenih Srba. Nadalje, Sekula je napomenula važnost događaja u zapadnoj Slavoniji za razvoj daljnjih događaja na području RH tijekom Domovinskog rata i dodala da su srpske snage 1991. doživjele poraz u znatnom dijelu zapadne Slavonije. Zahvalila je na pomoći uredniku, recenzentima i akterima obrađenih događaja koji su joj pomogli prilikom pisanja knjige.

Zoran Maras, pripadnik i zapovjednik Specijalne jedinice policije Omege iz Bjelovara, u završnom je dijelu predstavljanja rekao da je rado pomogao u izradi ove knjige kako bi, na neki način, pokušali doći do najbliže i najčišće istine koja se potkrjepljuje dokumentima i živim svjedocima obrađenoga vremena. Naveo je da se u današnje vrijeme više bavimo posljedicama nego uzrocima i naveo važnost proučavanja uzroka događaja zbog budućih generacija. Rekao je da je neosporna činjenica da je 1991. vojnim djelovanjima hrvatskih oružanih snaga u zapadnoj Slavoniji oslobođen veći dio teritorija nego u operaciji Bljesak.

Ivan Samardžija, mag. educ. hist.: Operacija Otkos-10 i neki važni događaji uoči nje

 

Ivan Samardžija, Identitet.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori