Sjeverni tok: Putinova duga ruka do njemačke politike?

SAD htio zaustaviti gradnju

Početkom 2021. socijaldemokratska predsjednica pokrajinske vlade Manuela Schwesig je izričito zahtijevala osnivanje te Zaklade. Washington je u to vrijeme prijetio sankcijama svim tvrtkama koje rade na Sjevernom toku 2, pa je stvar trebala preuzeti u svoje ruke državna zaklada.

„Ta Zaklada je imala skrivenu zadaću. Umjesto da štiti klimu, trebala je po svaku cijenu završiti i pustiti u pogon Sjeverni tok 2, da zaobiđe moguće sankcije i utaba put za poslove ruskog državnog koncerna Gazprom”, izjavio je u Bundestagu glavni tajnik CDU-a Mario Czaja.

To što Czaja govori nije bilo sporno ni u njegovoj stranci, koja je tada bila koalicijski partner socijaldemokrata u toj pokrajini i koja je glasovala za osnivanje Zaklade. Danas u CDU-u priznaju da su pogriješili.

Više plinovod nego zaštita klime

Prema statutu Zaklade, ona je mogla osnovati svoju komercijalnu tvrtku. U prvom nacrtu statuta bilo je čak navedeno da bi se ta tvrtka bavila „prvenstveno završavanjem Sjevernog toka 2″. Ta verzija je promijenjena, rečenica izbačena, ali je zadaća ispunjena.

Zaklada je preuzela gradnju plinovoda, dodjeljivala poslove i angažirala 80 tvrtki kao podizvođače. Kupila je i brod „Blue Ship”, koji je polagao cijevi na morsko dno. Osim toga, Zaklada je postala suvlasnik kompanije za preprodaju brodova, kupovala je strojeve i opremu. Obujam poslova iznosio je 165 milijuna eura.

Dvadeset milijuna eura iz Rusije bez ikakvih uvjeta?

„Zaklada nije imala drugi cilj osim da u svojstvu glavnog poduzetnika Kremlja bude Putinova produžena ruka i da pripremi teren za poslove ruskog državnog koncerna”, izjavio je Czaja u Bundestagu i dodao da je to jedini razlog ruskog financiranja Zaklade.

I njemački liberali (FDP) vide to na isti način. „Tko stvarno vjeruje u to da je Gazprom prebacio Zakladi 20 milijuna eura da bi se napravili zasadi morske trave na dnu Baltičkog mora? Nitko u to ne vjeruje”, kaže zastupnik FDP-a u Bundestagu Hagen Reinhold, koji je inače iz pokrajine u kojoj je Zaklada osnovana. Reinhold je dodao da je središnje pitanje: kakva su bila očekivanja Kremlja povezana s tim iznosom?

Premijerka pod pritiskom

Premijerka Schwesig i dalje inzistira na tome da je novac bio namijenjen javnom dobru i takvim ciljevima kao što su zaštita okoliša i klime. Ali, pisanog traga nigdje nema – to je premijerka dogovarala u četiri oka sa šefom projekta Sjeverni tok 2 Matthiasom Warnigom.

On je živopisna figura. Bivši pripadnik istočnonjemačke Državne sigurnosti – Stasija, desetljećima je blizak s ruskim predsjednikom Putinom. Pretpostavlja se da se znaju iz vremena kada je Putin radio za KGB u Dresdenu. Poslije propasti DDR-a Warnig je postao jedan od najutjecajnijih njemačkih menadžera u Rusiji, bio je član nadzornih odbora brojnih njemačko-ruskih tvrtki i banaka.

„Plinovod do državnog ureda”

O čemu su se dogovarali pokrajinska premijerka i Warnig koji je radio po ruskom nalogu? Zastupnik liberala u Bundestagu Michael Kruse smatra da Vladimir Putin sa Sjevernim tijekom 2 nije gradio samo plinovod. „Očito mu je pošlo za rukom izgraditi plinovod kroz koji teku lažne vijesti, propaganda, laži i prijetnje. Ti plinovodi očito dopiru i do državnog ureda u pokrajini Meckleburg i Prednja Pomeranija.”

Premijerka Schwesig pokušavala je pokrenuti Sjeverni tok 2 sve do ruskog napada na Ukrajinu. Zašto se toliko grčevito držala tog projekta i onda kada je savezna vlada u Berlinu od njega odustala? Možda zato što je znala da će od 20 milijuna eura, pola završiti u pokrajinskom proračunu?

Schwesig je prije političke karijere završila fakultet financijske uprave. Radila je najprije za financijsku policiju, a potom i za Ministarstvo financija. Morala je znati da novčani poklon ostaje neoporezovan samo ako je svrha iz područja javnog dobra pismeno obrazložena. Bez tog papira porez se mora platiti, jer se novac mogao koristiti i za komercijalne zadaće Zaklade kao što je plinovod.

Ruski novac za njemački proračun?

Je li to bio plan koji su slijedili Schwesig i Warnig? To bi značilo da je ruski novac bio namijenjen njemačkoj državnoj blagajni. Schwesig je izjavila da nikada nije bilo razgovora o porezu na poklonjenu svotu

U Istražnom odboru pokrajinskog parlamenta pokušavaju razjasniti i tu stvar. Ali, posao im tapka u mjestu. Zastupnici dobivaju mnoge dokumente sa zacrnjenim redcima. Glavni tajnik kršćanskih demokrata Czaja govori već o „trikovima, zavaravanju i zataškavanju“.

Činjenica je da je Manuela Schwesig po izbijanju rata u Ukrajini htjela što prije se riješiti Zaklade. U ožujku 2022. izjavila je da će Zaklada biti rasformirana, a njezin kapital prebačen u Ukrajinu. Ali, to se nije dogodilo sve do sada. Uprava Zaklade svim snagama se bori protiv toga i podnijela je tužbu protiv poreza na poklon koji je odredila Porezna uprava.

Panika u Poreznoj upravi

Time smo opet stigli do porezne prijave Zaklade, koja je mjesecima čamila neobrađena da bi na kraju bila izgubljena. Ustanovljeno je da je bila pogrešno arhivirana.

Kada je mjerodavna činovnica slučajno pronašla izgubljene dokumente, uplašila se da će uslijediti kazna. Rekla je da je reagirala u panici i spalila te papire. Kasnije su joj u istrazi povjerovali, jer je ta dvadesetšestogodišnjakinja odmah poslije spaljivanja dokumenata sve priznala šefici. Uključio se i državni odvjetnik, a protiv odgovorne osobe je pokrenut disciplinski postupak.

Ali, priča ima i političke posljedice.

Afera stvara pritisak

Premijerka Schwesig kaže da je tek nedavno doznala za spaljene dokumente i to iz medija.

„Tko u to vjeruje, neka vjeruje. Ja ne vjerujem”, kaže kršćansko-demokratski političar Mario Czaja. „Premijerka koja u svojoj zoni utjecaja skoro sve drži na kratkoj uzici, kako bi sve imala pod kontrolom, nije znala ništa o svemu tome, nisu ju informirali, ni njezin ministar financija, ni ministar pravosuđa?“

Schwesig to ne uznemirava: „To smatram korektnim, jer premijer nema što tražiti u predmetima financijske policije i tužilaštva, to se nekoga na mjestu premijera i ne tiče“, uzvratila je premijerka na njemačkoj televiziji. Voditeljica ju je potom pitala, bi li to ponovila pod prisegom i – nije dobila odgovor.

Ipak će morati odgovoriti, najvjerojatnije pred Istražnim odborom Bundestaga. Premijerku Manuelu Schwesig prošlost ne pušta na miru.