Vijenac Matice hrvatske: Zašto Zakon o hrvatskom jeziku?

Vrijeme:8 min, 21 sec

 

Matica hrvatska predat će ovih dana nacrt Zakona o hrvatskom jeziku ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu na razmatranje s prijedlogom da ga Ministarstvo uputi u saborsku proceduru kao ovlašteni predlagač, izvijestio je javnost krajem siječnja polumjesečnik Matice hrvatske Vijenac u članku koji prenosimo. U njemu se donose izjave trojice članova peteročlane radne skupine koja je izradila nacrt zakona, a i izjava potpore Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU-a.  Kako MH ne može biti ovlašteni predlagatelj zakona, njegov se nacrt šalje spomenutom ministarstvu na daljnje postupanje.

 

Nacrt je izradila radna skupina MH u sastavu: akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Mario Grčević (voditelj radne skupine), akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i dr. sc. Tomislav Stojanov. Glavni odbor i Predsjedništvo MH 19. rujna 2022. prihvatili su nacrt Zakona, a Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU podupro je Matičinu inicijativu prihvativši izjavu koju je Hrvatska akademija objavila 16. studenoga 2022: „Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika podržava prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku koji je izradila radna skupina Matice hrvatske pod predsjedanjem prof. dr. sc. Marija Grčevića. Članovi odbora dali su članovima radne skupine i niz prijedloga kako bi konačni tekst zakona bio što jasniji, obuhvatniji i podjednako primjenljiv za sve“, stoji u izjavi HAZU.

Moderan i funkcionalan zakon

„Većina europskih zemalja ima zakone o svojim jezicima. No ti se zakoni međusobno znatno razlikuju jer su vezani uz specifičnosti pojedinih zemalja. Mi smo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku napisali tako da bude od dugoročne koristi hrvatskomu društvu. To je moderan zakon koji ima podudarne odredbe u jezičnim zakonima drugih država, no on nije preslika bilo kojega drugoga jezičnoga zakona. Napisan je tako da poštuje i uvažava naše lokalne, hrvatske specifičnosti, uključujući naš i europski pravni sustav“, govori predsjednik radne skupine, ugledni jezikoslovac Mario Grčević, koji naglašava da se Zakonom regulira njegova službena i javna uporaba, a predviđa se i institucionalna skrb za njegov razvoj.

„Zakon o hrvatskom jeziku treba pomoći da nitko u Hrvatskoj ne bude ni u jednoj prilici kažnjen zato što zna samo hrvatski“, kaže akademik Stjepan Damjanović. „Ne možete dopustiti situacije u kojoj npr. na nekoliko zgrada u nekom hrvatskom gradu imate natpise samo na engleskom jeziku pa tko ne zna engleski ne može znati prodaju li se u zgradi računala ili jaja. Zakon mora zaštititi hrvatski standardni jezik od pokušaja da se on ponegdje izgura iz uporabe. Nije prihvatljivo da npr. neki fakultet odluči da će nastavu obavljati samo na engleskom jeziku da bi njegovi studenti bili poslije konkurentniji na europskom tržištu. Ta se konkurentnost može postići i naizmjeničnom uporabom hrvatskoga i engleskoga jer ako ne budemo razvijali hrvatsko nazivlje, naš će standardni jezik gubiti određene funkcije i u budućnosti nećemo moći na njemu izražavati neke svoje potrebe. I dalje bi se moglo nabrajati. Reći ću samo to da već dugo imamo Zakon o jezicima nacionalnih manjina i kad ga čitate, ne morate biti pravnik da osjetite da tom u svakom pogledu dobrodošlom zakonu treba komplementarni zakon – onaj o hrvatskom jeziku“, ističe akademik Stjepan Damjanović.

Što Zakon konkretno regulira?

„Zakon postavlja zakonske okvire za uporabu hrvatskoga standardnoga jezika, hrvatskih narječja, definira njihovu službenu i javnu uporabu, postavlja temelje za sustavan rad na hrvatskom nazivlju i za jezično planiranje u suradnji državnih struktura i predstavnika struke“, naglašava Mario Grčević i dodaje da se Zakon načelno odnosi na sva područja službene i javne uporabe hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Ne bavi se posebice ni školstvom, ni medijima, ni visokoškolskim obrazovanjem, ali ipak, „njegove pojedine odredbe izravno se tiču tih područja. Npr., za osnovne i srednje škole predviđa da trećina sadržaja predmeta Hrvatski jezik mora biti posvećena jezičnim temama. Tomu je tako zato što smo svjedoci da se na predmetu Hrvatski jezik obrađuju sve mnogobrojnije teme, a stoga sve manje one koje su vezane uz hrvatski jezik s gramatičke ili s književne strane“, kaže Grčević.

Hoće li Zakon o hrvatskom jeziku utjecati na jezik književnosti? „Neće ga ograničavati jer se u Zakonu izrijekom kaže da ne ograničava slobode književno-umjetničkoga izražavanja. On ne zadire ni u bilo čiju privatnu komunikaciju. Može utjecati utoliko što potiče skrb za njegov razvoj“, objašnjava Grčević i pojašnjava da „Zakon ne ulazi u normativna pitanja, dakle, treba li govoriti npr. stolac ili stolica, obaveza ili obveza. To je zadatak jezikoslovnih priručnika, koji pak nisu zakon“.

Obojica sugovornika suglasna su da bi Zakon mogao poboljšati položaj hrvatskoga jezika u društvu i omogućiti mu daljnji razvoj. „Sama pojava Zakona neće popraviti situaciju, ali dobra i dosljedna provedba hoće. Temeljna misao mora biti: strani jezici kad je god to potrebno, a hrvatski uvijek“, kaže Damjanović dok voditelj radne skupine Mario Grčević ističe da „Zakon nije napisan da bi se njime nešto preko noći nasilno i spektakularno mijenjalo, nego zato da se pravo na vlastiti jezik dugoročno zaštiti. Stoga bi nacrtom našega Zakona mogli biti razočarani svi koji očekuju senzacije“, kaže Grčević, koji na pitanje hoće li Zakon propisivati kazne, odgovara:  „Ako netko bude kršio njegove propise, dobit će upozorenje i mogućnost ispraviti nedostatke. A ako bi i to ignorirao, primijenit će se kaznene odredbe iz postojećih Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o audiovizualnim djelatnostima.“

Po čemu se novi Matičin prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku razlikuje od prethodnoga iz 2013, pitali smo akademika Damjanovića. „Radio sam i na prijašnjim inačicama Zakona i na ovoj najnovijoj. Ova je bolja jer nudi kraće i jasnije formulacije, primjerenije zakonskom tekstu, i zato što je uklonila neke prijašnje prijedloge koji po svojoj naravi ne pripadaju u Zakon. No namjera je bila uvijek ista: da potaknemo donošenje Zakona, da se izjednačimo s brojnim drugim državama u tom pogledu. Čitali smo i analizirali zakone drugih država, surađivali s pravnicima. Ni u prijašnjim inačicama ni u sadašnjoj nema nikakva nasilja o kojem govore protivnici Zakona. Zašto nije dosad prošao? Raspoloženje je na relevantnim mjestima bilo negativno: manji broj protivnika misli da se Zakonom ne dobiva ništa, veći broj to uvijek povezuje sa zakonskim odredbama iz NDH, čak i kad sebi ne priznaju da to povezuju, a dio je iz one skupine koja uvijek čeka priliku da iskaže svoje protuhrvatske stavove. Mi pak mislimo da je Zakon koristan, da se on ni na koji način ne može dovesti u vezu s nakaradnom jezičnom politikom u vrijeme NDH i dodajem svoje mišljenje da sadašnji tekst bolje (to prije svega znači obzirnije) govori o problematici nego zakoni u nekim drugim državama“, kaže Damjanović, koji smatra da je raspoloženje prema donošenju Zakona sve pozitivnije, a uvjeren je da će potpora dodatno porasti kad velik broj ljudi pročita prijedlog Zakona.

Bez ideologije

Slična je mišljenja naš drugi sugovornik: „Načelna podrška naše javnosti zakonskoj zaštiti hrvatskoga jezika posve je očekivana. Ona je samorazumljiva. U jednom je trenutku čak nadmašila moja očekivanja. Riječ je o proslavi 180. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske u Hrvatskom narodnom kazalištu u lipnju 2022. Ondje je sva nazočna društvena elita u više navrata, spontano i dugim glasnim aplauzom popratila izjavu i komentar predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana o tom da je Matica hrvatska pristupila izradi nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Aplauz je bio fenomenalan, ugodno me iznenadio. Naši su ga mediji nažalost prešutjeli.“

A što je s osporavateljima?

„Mislim da neki osporavaju Zakon jer se boje da bi u njem moglo stajati svašta što u ovom našem nacrtu uopće ne stoji, a neki zato što nije potekao od njih. Vezano pak uz prigovore pojedinim članovima radne skupine koji se mogu čuti posljednjih dana, moram naglasiti da sam kao voditelj radne skupine Matice hrvatske za njegovu izradu i kao filolog koji se već više od deset godina zalaže za donošenje takva zakona, izrazito zadovoljan radnim udjelom svih članova skupine. Svima sam zahvalan na suradnji. Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku donijeli smo unutar radne skupine jednoglasno. Glede sastava skupine treba uzeti u obzir i to da ju Matica hrvatska nije formirala kao skup istomišljenika, nego da to bude skupina stručnjaka koji vole hrvatski jezik i u kojoj se reflektira različitost hrvatskoga društva i njegovih filologa. Zakon mora u konačnici biti takav da ga mogu podržati svi slojevi hrvatskoga društva kojima je stalo do hrvatskoga jezika, bez obzira na političko-ideološke i stranačke različitosti“, kaže Grčević.

Profesora Damjanovića, koji se hrvatskim jezikom bavi već pola stoljeća, pitali smo na koncu kako gleda na razvoj hrvatskoga jezika u budućnosti. Hoćemo li za trideset ili pedeset godina govoriti drukčijim hrvatskim od današnjeg? Što bi moglo utjecati na promjene i na kojoj bi se razini jezika one mogle odvijati? Kako se nacionalna jezična politika treba odnositi prema tim mijenama?

„Za trideset ili pedeset godina hrvatski će biti drukčiji, kao što je i današnji hrvatski drukčiji od onoga kojim su govorili naši bake i djedovi. Na promjene uvijek djeluje ono što jezikoslovci zovu „izvanjezična stvarnost“, sve ono što se događa u društvu. Nacionalna jezična politika može pomoći. Svjedoci smo ubrzana razvitka na mnogim područjima i taj razvitak rađa nove riječi, nove nazive na engleskom, pa i promjene koje se ne tiču samo leksika. Nacionalna politika može osigurati brigu da te nove riječi i druge nove jezične pojave na prikladan način ugradimo u hrvatski jezik. Naš novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku i o tome govori“, ističe akademik Damjanović.

Sugovornici očekuju da će vladajuća koalicija prihvatiti nacrt Zakona o hrvatskom jeziku i da će ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao ovlašteni predlagač uputiti u saborsku proceduru. Očekuje se podrška svih parlamentarnih stranaka, a Zakon će prethodno proći javnu raspravu i svi će građani Republike Hrvatske imati priliku o njem se izjasniti i iznijeti svoje primjedbe. Prema recentnom istraživanju člana Matičine radne skupine Tomislava Stojanova gotovo osamdeset posto od 364 ispitana iz Republike Hrvatske podupire inicijativu stvaranja nacrta Zakona o hrvatskom jeziku Matice hrvatske.

Razgovarao: Goran Galić

Naslovnu fotografiju snimio: Mirko Cvjetko

Izvor: Vijenac, br. 754 – 26. siječnja 2023.

Povezani sadržaji:

Anto Periša: Zakon o hrvatskom jeziku mora biti sveobuhvatan

Zdravko Gavran i Vladimir Lončarević: Jezik je živo nacionalno dobro i atribut državnosti!

Nenad Piskač: Zakon o hrvatskom jeziku ide stopama sudbine zakona o lustraciji

 

Vijenac/Hrvatsko nebo

Odgovori