D. Dijanović: Afirmirati kulturni identitet i ukloniti klijentelizam

Vrijeme:2 min, 24 sec

 

Nakon deset godina članstva u EU

Prvoga srpnja obilježit će se deset godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Europska unija daleko je od idealnog okvira, no Hrvatska je tu gdje je. Ne trebamo se baviti lajanjem na mjesec (ili kao u Kiklopu na sijalicu), nego s jedne strane nastojati iskoristiti prednosti koje Unija pruža, a s druge se strane izboriti barem za prst suvereniteta, ako već ne možemo imati cijelu šaku. Rekao je Ivan Mažuranić da kad je čovjek u paklu (a svijet sve RHviše postaje takvo mjesto) da mora tražiti mjesto gdje je manje vruće. Društveno-politička i ekonomska situacija u Hrvatskoj primarno ovisi o tome kako ćemo sami organizirati hrvatsku državu.

Ključni problem

Mišljenja sam da je ključni, strateški problem Hrvatske demografske prirode. U deset godina iz Hrvatske je otišlo pola milijuna ljudi. Hrvati odlaze iz Hrvatske, a samo prošle godine u Hrvatsku je ušlo 115.000 stranih radnika. U Hrvatskoj se sada događa ono što u zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Italija, Švedska itd. gledamo već desetljećima. Ove su zemlje prepune no-go zona, tj. šerijatskih gheta u koja i policija teško ulazi. Naslijeđene probleme iz vremena Jezikćemo postupno riješiti, makar i za sto godina, no ako nema ljudi onda sve dolazi u pitanje, i ekonomija i sigurnost i identitet.

Bez monetarnog suvereniteta (formalno od početka ove godine), velikim dijelom i bez mogućnosti vođenja samostalne vanjske politike, kao i u vremenu Austro-Ugarske Monarhije Hrvatskoj za zaštitu vlastitih interesa prije svega ostaje područje kulture. Donošenje Zakona o hrvatskom jeziku trebalo bi biti prvi korak. Petar Preradović je rekao da si po jeziku sve što jesi, a u nekim ranijim razdobljima jezik je bio sinonim za narod.

U svijetu u kojemu globalistički ideolozi žele posvemašnje niveliranje identiteta, moramo jačati svoj kulturni identitet, među ostalim i kroz donošenje spomenutog zakona. Naravno, i podupiranjem kulturnih projekata koji afirmiraju hrvatski identitet. Izidor Kršnjavi svojedobno je rekao da je kultura u teškoj borbi za opstanak naroda jak i sjajan štit.

Klijentelizam

Osim djelovanja na području kulture – Hrvatskoj je potrebno temeljita reforma pravosuđa i uklanjanje klijentelističkoga Zatvormodela kao temeljnog u funkcioniranju politike i ekonomije. Takav model generira nepravdu koja ljude tjera iz Hrvatske. A otežava i djelovanje na svim drugim područjima. Obnova od potresa klasičan je primjer.

Vladajućima je nedvojbeno u interesu da obnova bude što brža i što djelotvornija. Spora obnova im ruši politički rejting. Međutim, problemi su strukturalne naravi. Problem je sustav, tj. problem je birokracija. Problem je niža operativna razina, kadrovirana negativnom selekcijom, koja je toliko nesposobna da nije u stanju iskoristiti dobiveni novac iz EU-a. Naravno, problem je i zakonska regulativa. Sve to skupa govori o stanju u državi, o negativnoj selekciji i klijentelizmu kao dominantnom načinu upravljanja državom. Svaka korupcija košta i siše državni proračun.
Augijeve štale hrvatske politike, uprave i pravosuđa potrebno je temeljito provjetriti.

 

Davor Dijanović/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori