Iz božićnih poruka hrvatskih (nad)biskupa

Vrijeme:16 min, 19 sec

 

Hrvatski su (nad)biskupi uputili prigodne božićne poruke ususret Božiću 2022. Donosimo neke njihove naglaske. 

Iz božićnih poruka hrvatskih (nad)biskupa

Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup: Prepoznati dobro u svojoj sredini

… Otajstvo Božića u našem je narodu od starine bilo nadahnuće, radost i utjeha, svjetlo i nada. bozicnosvjetloU sadašnjem trenutku osjećamo širenje stanovitoga životnoga umora i bezvoljnosti. I nas zahvaćaju teškoće života ljudi u suvremenoj civilizaciji, a to su otuđenost, nesigurnost, strah i tjeskoba. Na te se osjećaje nadovezuje namjerno isticanje loših primjera, a neprepoznavanje dobra u našoj sredini koje je uvijek pokretač preobrazbe.

Božić daje novu i neočekivanu perspektivu jer dolazi od Boga i njegove ljubavi, jer nije djelo ljudskoga sebičnoga domišljanja. Naše je vjerničko poslanje mijenjati perspektivu: od stvaranja negativnoga ozračja i grijeha što zatvara pogled do spasenja koje otvara radosti življenja i kada je najteže. Ponavljam poziv da gradimo savezništvo u dobru. I u ovo predbožićno vrijeme imamo više razloga za radost i zahvaljivanje u našoj hrvatskoj domovini. Širimo pozitivno ozračje prepoznajući dobro u svojoj sredini…

Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup koadjutor: Združilo se božansko s ljudskim, nadnaravno s naravnim, izvanvremensko s vremenskim

Božić nas svake godine podsjeća da je Božji Sin, Isus Krist čovjekom postao i došao među nas kako bi se ostvarila nova ljudska povijest, zavladala Božja ljubav i božićni mir. Svijetu opterećenom nepravdama, grijehom, sukobima i ratovima, Isus objavljuje „kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira“.

Otajstvom utjelovljenja združilo se božansko s ljudskim, nadnaravno s naravnim, izvanvremensko s vremenskim. Zato je rođenje Isusa Krista najsvjetliji događaj ljudske povijesti: Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan…

Mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup: Božić – „da“ ljudskom životu i svakom novom rođenju

… Božić je svjetlo i „da“ ljudskom životu i svakom novom rođenju. Božić nam poručuje da je svako rođenje jedinstven događaj i početak jedne nove povijesti koju još nitko ne poznaje i koju još nitko nije ispričao. Tko ne prihvaća poruku Božića, odustaje od budućnosti. Dijete je njezino obećanje. U rođenju svakoga djeteta, u njegovoj predanosti igri, njegovoj nezatomljenoj znatiželji, čitamo znakove nade koja nas uči izgradnji novoga svijeta, a njegova izloženost i ranjivost simbol su svih naših briga koje se polažu u ruke mlade žene i majke što nas od početka postojanja čuvaju da ne padnemo u ništa. Božić je tako i pohvala ženi i majci u čijem se krilu rađa nada novoga svijeta.

Mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup i mons. Marin Barišić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup: Poniziti se u svojim častima i na svojim položajima

trikralja… Ponosni Herod nije se poklonio u jednostavnosti betlehemske špilje. Nisu to učinili ni  svećenici u Jeruzalemu i nisu ništa znali o poklonstvu mudraca pred malenim Kraljem. Oni su se klanjali u posvećenom prostoru Hrama, pred drugima koji su mogli vidjeti njihovu pobožnost. Jedini su se mudraci bez srama i obzira poklonili Djetetu kojega su priznali kao svog Kralja, iako ga njegov vlastiti narod nije prepoznao.

Naš nas položaj, naše časti i naš ponos često priječe da se poklonimo pred Isusom kao Kraljem. Herod i židovske vjerske vođe čuvali su svoje dostojanstvo, ali su ostali bez Mesije kojeg su čekali. Mudraci su se ponizili u svome dostojanstvu, ali su dobili Sina Božjega za svoga Kralja. Mudro je znati poniziti se u svojim častima i na svojim položajima kako ne bismo promašili cjelinu, konačni cilj i smisao vlastitog života…

Mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup: Isus je osvijetlio i jaslice i križ

… Marija je Isusa rodila u štali. I položila u jasle, uz vola i magarca. Jasle, to hranilo za životinje, podsjećaju više na križ nego na kolijevku. Simbolično to su već i bile. I po sebi, kao ni križ, nisu bile ni lijepe, ni udobne, ni tople, ni osvijetljene kao što su danas jaslice po našim crkvama i domovima. Ali to su postale, kao što će to postati i križ. Takvima ih je učinilo Dijete koje je u njima bilo položeno. I sve ono što se dogodilo zbog toga i oko toga: svjetlost zvijezde repatice, pjev anđela, ljubav Marije i Josipa, blizina vola i magarca, radost pastira i naklonost mudraca. Stanovnici neba i zemlje, koji su pohrlili k jaslama u koje je položen Bog koji je postao čovjek, božićnoj su pripovijesti dali sretan kraj. Kao što će i križu, na koji će biti Isus raspet, sretan kraj dati njegovo uskrsnuće…

Mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata BiH: I danas brojni ljudi oko nas traže „svratište“

… Mnogi gladni, žedni, stranci, goli, bolesni, nezaposleni, beskućnici, migranti, prognanici i sužnji različitih vrsta i danas traže „svratište“, to jest rješenje za svoje muke. I kad god sa svojim potrebama kucaju na naša vrata pa ih primimo i pomognemo koliko možemo, primili smo također Isusa i njemu pomogli. To je Isusov nauk! I obratno, ako ljude u potrebi, ne daj Bože, odbijemo, poslali smo poruku Isusu da za njega opet nema mjesta u našemu svratištu.

Ako želimo Isusov nauk primijeniti na konkretno stanje, a moramo to raditi, prilika su za to brojni ljudi oko nas koji traže „svratište“, mole da netko čuje njihove muke i trebaju pomoć za rješenje svojih potreba…

U tom smislu Isus opet ozbiljno poručuje i zabrinuto opominje: „Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“…

Mons. Antun Škvorčević, požeški biskup: Nastavimo s Isusom graditi hrvatski istinski identitet

… Pozivam vas stoga da ovoga Božića sa strašću i oduševljenjem naših nogometnih navijača prepoznamo hrvatski istinski identitet u onom što je Isus Krist za nas ostvario, promatramo sebe i svoju domovinu u njegovim pobjedama i surađujemo s njime na dugoročnim hrvatskim postignućima. U njegovim se, naime, pobjedama krije pravi hrvatski identitet, izgrađivan služenjem Crkve tijekom naših 13 stoljeća, te je posebno smisleno nastaviti ga oduševljeno s Isusom Kristom graditi i danas, privatno i javno, u politici i društvu, ponizno i strpljivo, požrtvovno i složno u ljubavi, koja je uvijek moćna kad s njezinih polazišta poput svoga Učitelja djelujemo za druge, nikada protiv njih. Volimo Hrvatsku promatrajući je kroz nogometne pobjede naše reprezentacije, ali ne zaboravimo da se Hrvatska najljepše vidi i najbolje voli kad je promatramo u Isusu Kristu…

Mons. Vlado Košić, sisački biskup: Božić je blagdan siromašnih, poniznih i od ljudi prezrenih

Kad bih vam trebao ukratko, samo s par riječi, opisati što je Božić i kakvo on značenje ima, rekao bih jednostavno: Božić je mali Bog, novorođeno dijete Isus koji je rođen u Betlehemu od majke Marije.

nativity mary joseph baby

Nekima se to ne sviđa što kažem jer misle da je Božić univerzalni blagdan radosti, veselja, praznik zime, djedova koji nose darove djeci, sobova koji voze saonice i vila koje ih prate…

… Božić je prelijepi blagdan naše kršćanske vjere, vjere da je Bog postao čovjekom, da se utjelovio u našu ljudsku narav, te se rodio kao malo dijete od Djevice Marije u Betlehemu…

… Betlehemske jaslice su siromašne i pokazuju baš tu Božju poniznost bez koje nema Božića. Samo oni koji razumiju da treba slijediti Boga u malenosti a ne u veličini sposobni su susresti Isusa i pokloniti mu se. Božić je blagdan siromašnih, poniznih i od ljudi prezrenih, ali u Bogu uzvišenih i Bogom bogatih…

Mons. Ivica Petanjak, krčki biskup: Staviti Život u središte naše civilizacije

… Bog je počelo svakog života, zato što je u njemu život i zato što se raduje da svagdje oko njega nastaje život koji će nositi njegova obilježja, ali svakome od nas daje mogućnost da razvije svoju originalnu, jedinstvenu i neponovljivu osobnost koja se ugrađuje u život svega svijeta.

Ako nakon svega mi u dvadeset i prvom stoljeću imamo problem sa životom i ne znamo cijeniti život, ne radujemo se novom životu, ne podržavamo ga i uzimamo za pravo sebi ono jedino što je Bog zadržao za sebe, onda u našoj civilizaciji fali ono najvažnije: nemamo života u sebi.

Onaj tko nema života u sebi ne može ga dati drugome. Ono što ne živi, mrtvo je u sebi. Ako se ne vratimo stvarnoj poruci Božića, ako ne stavimo Život u središte naše civilizacije, svi ovi napuhani komercijalni adventi neće biti niti za reciklažni otpad.

Božić nije igra za djecu, ni zabava za razuzdani svijet kojem kruha i igara nikada neće biti dosta. Rođenje Sina Božjega kao čovjeka središnji je događaj svijeta po kojem je Bog postao čovjekom i za svu se vječnost vezao uz čovjeka, kako bi svaki čovjek postao dijete Božje i ostao njegov za svu vječnost…

Mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup: Isusov „Ne bojte se!“ uvijek nudi rješenja i izlaze

Živimo u vrlo stresnom vremenu: pandemija koja je donijela puno zla još uvijek traje, hvala Bogu u blažem obliku, potresi čije posljedice još nisu sanirane, požari koji su divljali cijelog ljeta s velikim štetama, užasni rat na europskom kontinentu za koji još ne znamo kada će završiti i u što će se pretvoriti, velika poskupljenja energenata što mnoge baca u očaj, inflacija koja siromašnima jede one male zalihe, itd. Nije u ovakvim okolnostima lako živjeti radost i vedrinu, imati nadu i povjerenje u bolju budućnost…

Isus zna naše probleme, naše strahove, naše patnje. Njegov „ne bojte se“, koji je često upućivao učenicima, nije neka površna utjeha koju mi, tek toliko, dajemo ljudima u nevolji, ne nudeći im nikakvo rješenje za njihovu tešku situaciju. Isus sa svojim, „Ne bojte se!“ uvijek nudi rješenja i izlaze. Isus daje čovjeku radost života i tako mu omogućuje izlaz da je jači od svakog problema….

Mons. Bože Radoš, varaždinski biskup: Božić je ‘ispit ljubavi’

… Dijete je „ljubav koja je postala vidljiva“ (Novaris). isusujaslicamaDijete je najmoćniji znak ljubavi. Ako ovo vrijedi za svako željeno dijete, posebno vrijedi za Božje Dijete, koje se ‘nastanilo među nama’, po kome je ljubav Božja postala vidljiva. To su Dijete naraštaji željno čekali.

Božja ljubav prema čovjeku nikada nije dolazila u pitanje, ali u djetetu iz Betlehema, Sinu Božjemu, ona se u punini objavila: „Bog je tako ljubio svijet da je dao (poslao) svoga Sina jedinca“ (Iv 3, 16). Ljubav je Božja postala vidljiva u Djetetu.

Braćo i sestre, Božić nije bajka, nije samo idila. Božić je ‘ispit ljubavi’; postavlja ozbiljno pitanje o ljubavi. Sve manje je ‘ljubavi koja postaje vidljiva’, vidljiva u tom jedinstvenom govoru bračne ljubavi – u djeci. Nažalost, moramo konstatirati: sve je manje djece u našim obiteljima. Ispit ljubavi nije samo ‘ispit supružnika’, nego svakoga od nas; pozvani smo dati svoj doprinos da se dijete može roditi – da ljubav bude vidljiva i pronađe dom, da se nastani među nama…

Mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup: Božić nisu samo darovi i bogat blagdanski stol

… Nekako nam se samo od sebe nameće razmišljanje što mi to slavimo, što je Božić i što znači za mene osobno, za naše obitelji, za naš narod. Mnogi će reći da se to samo po sebi razumije, no ipak je svaki od nas pozvan ponovno čuti navještaj Božje riječi koja nas vodi u jaslice u kojima prepoznajemo našega Spasitelja i Otkupitelja Isusa Krista koji se utjelovljuje u krilu Blažene Djevice Marije i rađa kako bi nam objavio istinu o Bogu i čovjeku i kako bi svijetu podario mir.  Naš poklon pred jaslicama u kojima nalazimo sv. Obitelj, ispovijest je vjere i otvaranje srca Bogu. Naučimo našu djecu i mlade da Božić nisu samo darovi i bogat blagdanski stol, već ljubav Božja posvjedočena nama u malenom Djetetu Isusu i razlivena u naša srca kao milost i istina, mir i radost, sreća i zadovoljstvo. Samo takovo srce ispunjeno Božjom blizinom može voditi brigu za svoje spasenje i spasenje drugih, za mir u svijetu, za pravednost, za očuvanje našega planeta kao zajedničkoga doma svih nas…

Mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij: Usudimo se skinuti veo bajkovitosti kojim se nasilno zastire čudesnost božićne poruke

… Dok radosno i svečano slavimo otajstvo velike Božje ljubavi iskazane nama ljudima u Isusovu rođenju, obnovimo u sebi snagu te milosti i toga dara. Uklonimo sve zaprjeke, odložimo tegobne brige i mučna naprezanja koji mogu pomutiti radost Božića. Usudimo se skinuti veo bajkovitosti kojim se nasilno zastire čudesnost božićne poruke i otajstva Božjega utjelovljenja. Božić poziva na bistrinu i jasnoću, čistoću ljubavi koja liječi i ozdravlja čovječanstvo. Božić unosi svjetlo i vraća mir. Josip i Marija i ovoga Božića svijetu donose Spasitelja kucajući na vrata naših srdaca. Neka se nikomu od vas ne dogodi da, zaokupljen svakodnevnim brigama, ne primijeti Isusov dolazak, nego da svatko «takav konak spremi» dostojan da se u njemu, «sred tamne mrzle ponoći» (V. Nazor), rodi Spasitelj svijeta. Pripravimo mjesto za Spasitelja koji donosi svjetlo i toliko žuđeni mir i spas, da se smiluje našim naporima i nastojanjima, iscijeli prijelome i izliječi rane udaraca (usp. Iz 30, 27)…

Mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup: On s nama prolazi sve kušnje, ratove, bolesti i svaku neizvjesnost

… Koje odgovore vjernička duša pronalazi danas u Božiću, u tom spasonosnom događaju? Tu u Božjoj blizini, kod malog, tek rođenog Isusa tražimo osjetiti iznova koliko nas Bog voli, koliko je s nama u našim nevoljama. Kako On s nama prolazi sve kušnje, ratove, bolesti i svaku neizvjesnost. On, Emanuel želi nas očistiti i zacijeliti, poviti rane duše, ispuniti naše praznine, okončati našu potragu za istinskom ljubavi, čovjeka ponovno učiniti savršenijom slikom Božjom u kojoj se odražava istina, pravednost, milosrđe, ljubav i sebedarje. Svojom blizinom uči nas ljubiti i prepoznati koliko smo voljeni. Uči nas živjeti za druge i da nas život dovede Bogu zauvijek. To je istina i radost Božića koju trajno otkrivamo i koja može mijenjati naše živote…

Mons. Milan Stipić, križevački biskup: Krist naviješta skromnost, poniznost i jednostavnost

… Betlehemska špilja, zvijezda, pohod anđela i mudraca podsjećaju nas na to radosno Kristovo otajstvo utjelovljenja i dolaska na ovaj svijet. Međutim uz radost, ovo otajstvo prednavješćuje buduću muku i razapinjanje na križ. Kršćanski Bog, u kojega vjerujemo, ima iskustvo ljudskog života. Proživio je  siromaštvo, prognaništvo, strah, mučenje i smrt, ali iskusio je i radost, veselje, ljudsko zajedništvo i život u obitelji, sve ono što oblikuje jedan ljudski život. Upravo na osnovi ovoga iskustva Bog nam je svima blizak i u potpunosti nas razumije. Stoga je naša kršćanska vjera zasnovana na ljubavi blizini i prijateljstvu između Boga i čovjeka. Sveti Petar Krizolog kaže: „Bog u tijelu donosi dostojanstvo čovjeku. Zašto si onda, čovječe, tako bezvrijedan u svojim očima, kad si tako dragocjen u Božjim?” Sin Božji rodio se u skromnosti i skrovitosti i na taj način pokazao da su svjetska moć i materijalno bogatstvo vrednote koje nemaju puno vrijednosti u Božjim očima. Skromnost, poniznost i jednostavnost su vrline koje Krist naviješta od prvog dana svoga zemaljskog života…

Mons. Ranko Vidović, hvarski biskup: Dopustimo Isusu da uđe u naša mala, sapeta i nemoćna srca

… Doista, oholost i bahatost zamračuju ljudsko srce i čine ga sapetim i nemoćnim. Svemogući Bog, Stvoritelj i uzdržavatelj svega, nemoćan je jedino pred zatvorenim ljudskim srcem. Nemoćan je jer poštuje našu slobodu i naš izbor.

Samo poniznost otvara vrata našega srca i čini nas moćnima i sposobnima prepoznati ga i udomiti u svom srcu čim stigne i pokuca.

I ovoga Božića, braćo i sestre, Isus prolazi našim gradovima i selima, našim ulicama i trgovima, ulazi u naša dvorišta i zaustavlja se pred vratima naših domova, kuca na vrata srca svakog čovjeka sa željom da ga udomimo. Bdijmo, braćo i sestre, poput pastira, i otvorimo mu čim stigne i pokuca. Dopustimo mu da uđe u naša mala, sapeta i nemoćna srca. Dopustimo mu da toplinom svoje ljubavi proširi prostor našega srca kako bi u njemu bilo mjesta za sve ljude. Dopustimo mu da raste u nama do punine uzrasta kako bi se po nama rađao u srcima svih ljudi koje nam je povjerio kao i svih onih koje usput susrećemo…

Mons. Roko Glasnović, dubrovački biskup: Nemojmo dopustiti da Bog nema gdje doći

… Otvorimo svoja srca i upitajmo se ovoga Božića ima li mjesta u njima za one najslabije među nama. Upravo u njima nam Bog dolazi, da nas pohodi, da ga zagrlimo, prihvatimo, ljubimo srcem i djelima… biskupglasnovicdetaljBog nam je blizu, on je Emanuel – Bog s nama, trajno s nama i među nama. Ne bojmo se otvoriti svoje oči i nadasve oči srca kako bismo neprestano i posvuda prepoznavali Božju prisutnost i blizinu u našim slabim i ranjivim bližnjima. Nemojmo dopustiti da Bog nema gdje doći, da nam se i po našoj braći i sestrama, ne može približiti, doći među nas i ostati s nama.

Ne zaboravimo, braćo i sestre, da je svatko Božji miljenik, jer on svakom jednako dolazi, želi se roditi u svakom ljudskom srcu, donijeti mu spasenje. Sin Božji svojim utjelovljenjem na neki način sjedinio se sa svakim čovjekom (usp. GS, 22). Bog dolazi i zaodijeva se našom ljudskom krhkošću jer želi doista postati čovjekom, biti nam suputnik i supatnik u našim slabostima, u svemu nam jednak, osim u grijehu (usp. Heb 4, 15). Bog nam u Kristu koji uzima našu ljudsku narav, daruje milost sudjelovanja u samom Božjem životu u kojem postajemo dionici njegove božanske naravi. Svojim utjelovljenjem Krist Isus uklanja sve prepreke između Boga i čovjeka (usp. 1 Tim 2, 5)…

Mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup: Svakodnevno doživjeti i proživljavati Božić

… Slaviti stvarnost utjelovljenja Sina Božjega i rođenje Spasitelja svijeta Isusa Krista, znači svjesno se izložiti svjetlu Božjeg milosrđa i ljubavi. Znači biti prožet tim usrećujućim svjetlom Božjeg sinovstva. Znači svojim životom svakodnevno pokazivati drugima oko sebe otvorenost za život, zalaganje za život, solidarnost sa svakim životom, osobito ljudskim. Znači svjesno primiti od Boga ponuđeni nam mir s njime i taj mir širiti u svojoj obitelji, u svojoj životnoj sredini. Znači biti radostan i ispunjen nadom u definitivnu pobjedu Božje istine, Božje pravde, Božjeg milosrđa, dobrote i ljubavi.

Znači svakodnevno, a ne samo jednom godišnje, istinski doživjeti i proživljavati usrećujući sadržaj svetkovine Božića…

 Mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski: Novorođeni Isus pokazuje nam se u nježnosti i velikoj moći

… Ovo vrijeme je za neke najradosnije i najsretnije doba godine, a za neke najtužnije i najdepresivnije. Istina, pjesma nam može reći da sanjamo o bijelom Božiću, ali naša srca pričaju drugu priču. Naša srca pričaju o nadama i razočaranjima, o radosti i tuzi, o blagoslovu i gubitku. I često smo tjeskobni, uplašeni, posramljeni, zabrinuti, razočarani i tužni. Ako ti se to događa, znaj da će to proći i znaj da je Isus, koji se danas rodio, tu s tobom i za tebe kao i za svakoga. Kao kršćani vjerujemo da je novorođeni Isus najveći dar ikada i da je jednako i u potpunosti dan svakoj osobi. To je i tvoj dar.

Stanimo pokraj Djeteta Isusa ovoga Božića. Pogledajmo Dijete u jaslicama i vidimo s kakvom nas ljubavlju Bog ljubi, kako nam dolazi i kako je s nama, kako nam se pokazuje u nježnosti i velikoj moći…

Mons. Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor: Mir je trajni zadatak čovječanstva

… Da bi Božić bio blagdan mira i radosti, svjetla i topline, ne zaustavljamo se tek na izvanjskim običajima i ukrasima. Božić se događa u srcu. Božić se događa u našim obiteljima, u našim zajednicama. Ondje se, u srcu i biću svakog pojedinca, Božić (maleni Bog) mora roditi kao Kralj mira i donijeti mir svim ljudima dobre volje, tj. onima koji su ga spremni prepoznati i primiti, usprkos našoj slabosti i ograničenosti. Upravo nas slabosti i grešna narav, koju je došao Otkupiti, ponekad sprječava da ponajprije u svom srcu dopustimo i živimo Njegov mir, te tako i mi sami možemo postati prepreka miru oko nas i u cijelome svijetu.

Mir je trajna želja čovječanstva, nagrđena iznova ljudskom pohlepom, usmjerenošću na sebe i ovozemaljsko; na naš ponos i oholost života, ili ponekad, zloćom. Zato je mir trajan zadatak čovječanstva, i to ne samo moćnika, političkih sila i lidera, nego, svakoga od nas. Mir počinje ovdje i sada, u mome i Tvome srcu…

 

hkv.hr/ https://www.hkv.hr//Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)