Ustavni sud BiH odgodio odlučivanje o Schmidtovim izmjenama izbornog zakona

Vrijeme:2 min, 52 sec

 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj sjednici, održanoj 1. i 2. prosinca odbio prijedlog za donošenje privremene mjere i odgodio odlučivanje o meritumu u predmetu U 27/22, zahtjevu za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je u izbornoj noći, 2. listopada nametnuo visoki predstavnik u BiH.

– U ovom predmetu, u kojem su podnositelji zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelj Predsjedništva BiH, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za BiH od 2. listopada 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnositelja za donošenje privremene mjere – objavljeno je na službenoj stranici Ustavnog suda BiH.

Kako se nadalje navodi, Ustavni sud je odlučio odbiti zahtjeve za donošenje privremene mjere.

Prema mišljenju Ustavnog suda, podnositeljii zahtjeva nisu jasno naveli, izvan apstraktne razine, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva.

– Baš kao što podnositelji zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvaćanje zahtjeva podnositelja zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava – navode iz Suda.

Istovremeno, Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani, te napominje kako, ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, osobito ako to može dovesti do nenadoknadive štete.

Sud je, kako se navodi, svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom.

Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti.

U predmetu 17/22 – Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedatelja Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, utvrdio da citirani zakoni nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ih.

Prema mišljenju Ustavnog suda, u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su osporeni zakoni, koje je donijela Narodna skupština RS, ustavni.

Istaknuto je da su, po načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti dužni poštovati zakone na razini Bosne i Hercegovine, a prema članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine.

U predmetu AP 75/21 Ustavni sud je zaključio da je došlo do povrede apelantovog prava na imovinu kada je odbijen apelantov zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos novca koji je oduzet od apelanta i koji je sud zadržao u periodu od 13 godina, iako ga je nadležno tužiteljstvo obavijestilo da taj novac neće koristiti kao dokaz u kaznenom postupku protiv apelanta.

Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantu u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Fena/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori