Medij: Uvoz ruskog LNG plina u EU skočio na rekordnu razinu

Međutim, po EU će te eventualne isporuke tada sigurno biti cjenovno nepovoljnije s obzirom kako ih više neće dogovarati neposredno s Rusijom, već će Turska od sada biti ona koja će diktirati uvjete. Usud hladne geopolitike i njezinih interesa, poglavito ako se dovoljno ne vodi računa o njihovoj zaštiti. Ili ako se „leti“ više od svojih mogućnosti. I dok s jedne strane dužnosnici Europske unije na sav glas govore o nužnosti daljnjeg sankcijskog kažnjavanja Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, u sklopu čega su već „ispucane“ i po Rusiju navodno bolne energetske sankcije, paradoks leži u tome da se EU nije uspjela značajnije odmaknuti od potrebe uvoza ruskog plina.

Štoviše, nakon ruskog smanjenja isporuka plina kroz plinovode Sjeverni tok (1) (koji je u međuvremenu posve „presušio“ zbog nedavnih eksplozija) i onih kroz Ukrajinu (kroz nju su smanjene za čak 80% u odnosu na prošlu godinu), kao i posve obustavljenih isporuka kroz plinovod Yamal Europe koji prolazi kroz Poljsku, došlo je do povećanja europskog uvoza ruskog ukapljenog (LNG) plina!

To potvrđuje i tekst uglednog britanskog medija The Financial Times (FT), koji navodi kako je pomorski uvoz LNG-a iz Rusije u Europsku uniju porastao u pozadini oštrog smanjenja isporuka kroz plinovode. Sada se EU počinje bojati da će Moskva preusmjeriti LNG “negdje drugdje” – prije svega na azijsko tržište gdje postoji veliki interes za ruskim ukapljenim plinom kod mnogih siromašnih zemalja koje teško dolaze na red za isti dok god on teče u Europu.

Rekordni tankerski uvoz ruskog plina sugerira da Europa nije u potpunosti prevladala svoju ovisnost o tom ključnom energentu, stoji u tekstu FT i navodi kako je „tankerski uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina od siječnja do listopada porastao za više od 40% u usporedbi s istim razdobljem 2021.“. Dodaje se da je Europa „nenaoružana protiv Putinove ucjene plinom“ koji bi jednog dana mogao reći „zaustavljamo isporuku LNG-a Europi’, a onda će ona morati kupovati plin „na spot tržištu, što je još skuplje”.

Ovdje bismo dodali kako Rusija svoje količine ukapljenog plina uglavnom crpi iz nalazišta na Arktiku i na Dalekom Istoku, prije svega u sahalinskoj regiji. Što se tiče Europe, ona glavninu ruskog LNG-ja dobiva s arktičkog terminala Yamal LNG joint venture, u većinskom vlasništvu ruske privatne tvrtke Novatek. Sudionici u tom projektu tj. njegovi suvlasnici još su i francuski Total, kineski CNPC i jedan kineski vladin fond, dok ruski državni plinski div Gazprom ima nešto manje od 10 posto udjela.

Osim tih dalekih terminala, u EU su počele stizati isporuke ruskog ukapljenog plina i iz novog baltičkog terminala Portovaja u Lenjingradskoj regiji, odakle je prošlog mjeseca LNG tanker svoj teret doveo u Grčku.

Vratimo se opet navedenom britanskom mediju, koji piše o nemogućnosti dogovora EU oko uvođenja granične cijene za uvoz plina (ne samo iz Rusije već i općenito), a na razlaz oko testa europske solidarnosti podsjeća i kroz činjenicu da je Mađarska u kolovozu potpisala novi plinski ugovor s Gazpromom.

Pri tom FT upozorava na „veliki problem“ ako izostane takva solidarnost s obzirom na rizik da i još neke druge zemlje, osim Mađarske, žele ruski plin.

Upravo u ovom kontekstu bismo podsjetili kako su ruski i turski predsjednici Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan prije cca mjesec i pol dana, na marginama summita Šangajske organizacije u Samarkandu, u Uzbekistanu, dogovorili da Turska postane hub za ruski plin koji će se prodavati na europskom tržištu umjesto kroz „torpedirane“ plinovode Sjeverni tok. Pri tom je ruski čelnik samouvjereno kazao kako je siguran da će itekako biti onih unutar EU koji će kupovati ruski plin.

Međutim, po EU će te eventualne isporuke tada sigurno biti cjenovno nepovoljnije s obzirom kako ih više neće dogovarati neposredno s Rusijom, već će Turska od sada biti ona koja će diktirati uvjete. Usud hladne geopolitike i njezinih interesa, poglavito ako se dovoljno ne vodi računa o njihovoj zaštiti. Ili ako se „leti“ više od svojih mogućnosti.

https://www.geopolitika.news/Hrvatsko nebo