Peruško: Borojević je otišao iz Fortenove nakon što se pokazalo da mu postupci nisu bili u skladu s Etičkim kodeksom

Osim kratkog korporativnog priopćenja, glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško do danas se nije službeno oglašavao oko prodaje Sberbankina udjela investitoru iz Dubaija. Logično jer menadžerska pozicija ne dozvoljava komentiranje vlasničkih pozicija. Peruška smo zatražili intervju nakon što je Saif Alketbi, kupac Sberbankine tvrtke i zasad „nelegalni“ suvlasnik Fortenove javno prozvao upravu te kompanije.

Jeste li imali informaciju o tome da Sberbanka pregovara sa Saifom Alketbijem, investitorom iz Emirata o prodaji svog vlasničkog udjela u Fortenovi?

Prvu vijest o tome da je Sberbanka dogovorila prodaju svoje kompanije SBK ART s investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dobio sam doslovce par minuta prije nego što je Sberbanka objavila informaciju o prodaji na svojim stranicama. Odmah nakon toga na web portalima hrvatskih medija osvanulo je očito unaprijed pripremljeno i poslano priopćenje kupca te kompanije. Tako je i do Uprave Fortenova grupe ta informacija došla preko medija, u isto vrijeme kada i do ostatka javnosti.

Jeste li bili u kontaktu sa Saifom Alketbijem ili bilo kime od njegovih savjetnika? Imate li informaciju da se Alketbi javio nekome od suvlasnika Fortenove?

Nikakvog kontakta od strane kupca kompanije SBK ART ili nekoga tko bi ga predstavljao prema menadžmentu Fortenova grupe nije bilo do četvrtka 2. studenoga kasno poslijepodne, kada je na e-mail adrese pojedinih izvršnih direktora i članova Upravnog odbora stigao vrlo kratak mail, a koji smo nekoliko sati prije toga također vidjeli u – medijima. Drugih kontakata, osim tog e-maila od nekoliko rečenica, s čijim je sadržajem upoznata i cijela javnost nije bilo.

Zanimljivo je da se u spomenutom dealu kao prosrednik, odnosno financijski savjetnik, pojavio Miodrag Borojević, čovjek koji je jedno vrijeme bio član Upravnog odbora Fortenove. Zbog čega je i u kakvim okolnostima Borojević otišao iz Fortenove?

Gospodin Borojević je dao ostavku u Upravnom odboru nakon što se pokazalo da neki njegovi postupci nisu bili u skladu s Etičkim kodeksom kompanije. Sa svime su naravno bili upoznati svi drugi članovi Upravnog odbora. U detalje kao kompanija nismo ulazili tada, niti ćemo to napraviti sada.

Prema osobnom priznanju, Borojević je za arapskog investitora napravio procjenu vrijednosti Fortenove. Je li on to mogao, s obzirom na činjenicu da je bio visokopozicionirani član Fortenovina boarda? 

Mislim da je kada su ovako velike transakcije u pitanju i vrlo iskusnim timovima financijskih savjetnika, a pogotovo pojedincu, praktički nemoguće napraviti pravu procjenu vrijednosti ukoliko nema uvid u aktualne, recentne podatke o poslovanju i dovoljno vremena za dubinsko snimanje.

Ima li to, po vama, ikakvog smisla – kupovati udjele u kompaniji čije poslovanje niste provjerili i dubinski snimili?

Kada su se kao potencijalni kupci udjela Sberbanke u Fortenova grupi pojavili prvo mađarski Indotek pa onda hrvatski mirovinski fondovi, procjene vrijednosti kompanije i davanje “zelenog svjetla” za kupnju za njih su radili njihovi financijski, porezni i pravni savjetnici. Zadnji proces dubinskog snimanja i procjene prave vrijednosti trajao je dva mjeseca i mogao je biti tako kratak samo zato što je kompanija imala spremnu svu potrebnu dokumentaciju iz prethodnog dubinskog snimanja. Kada smo prodavali Ledo, Frikom i druge kompanije iz tzv. zamrznute hrane, proces je trajao godinu dana. Za usporedbu, vrijednost te transakcije je bila 615 milijuna eura, dok je kod prodaje koja je bila dogovarana između Sberbanke i mirovinskih fondova vrijednost transakcije trebala biti 500 milijuna eura. Ne znam za niti jedan primjer da je itko ikada ušao u takvu kupnju bez poštenog dubinskog snimanja u pravom smislu te riječi. Tim više što se ovdje ne kupuje sto posto firme, pa čak niti većinski udio, već suvlasnički udjel s kojim samostalno ne može donijeti niti jednu odluku.

Unatoč tome da u EU i u Hrvatskoj nije službeno prijavljena promjena vlasništva pa shodno tome nisu ni zatražena potrebna odobrenja nadležnih tijela, ostaje činjenica da je Sberbanka prodala 43 posto Fortenove investitoru iz Dubaija. Kako premostiti situaciju u kojoj je prema EU i RH zakonima vlasnik spomenutog udjela i dalje Sberbanka, a ta ista banka tvrdi da s Fortenovom više nemaju ništa?

Udjeli odnosno suvlasništvo Sberbanke u Fortenova grupi i do sada su bili pod sankcijama, što znači da su vlasnička prava koja iz tog suvlasništva proizlaze bila suspendirana. Sberbanka zato ne može glasati na skupštinama Fortenova grupe i kompanija u tim i takvim okolnostima funkcionira praktički od trenutka izbijanja rata u Ukrajini. Povremeno zato moramo objašnjavati i argumentirati da Fortenova grupa nije nikada bila niti ima razloga biti pod sankcijama i da sankcionirane banke nemaju većinsko vlasništvo odnosno kontrolu nad kompanijom. To nam uzima nešto vremena, ali nisu ovo prve izvanredne okolnosti uzrokovane poremećajima u okruženju s kojima se menadžment i zaposlenici Fortenova grupe uspješno nose. Ruske banke završile su kao suvlasnici u Fortenova grupi bez namjere da to budu, kao posljedica prezaduživanja bivšeg vlasnika bivšeg Agrokora kod tih istih banaka, i menadžment je našao načina raditi s njima kao suvlasnicima kompanije koju vodimo danas. Od kada su ti suvlasnici pod sankcijama, odluke se donose bez njih jer su im udjeli zamrznuti. Za stabilnost kompanije je izuzetno bitna činjenica da je i prije rata u Ukrajini došlo do vlasničke konsolidacije te je velik broj usitnjenih, vrlo malih udjela konsolidiran od strane grupe domaćih investitora koje predvodi kompanija Open Pass i koji imaju nešto manje od 30 posto suvlasništva. Tako konsolidirano domaće vlasništvo i dalje je jako važno za premošćivanje ove situacije koju imamo danas, a koja će, uvjeren sam, kao i brojni drugi izazovi s kojima smo bili suočeni biti riješena.

Kako riješiti taj zrakoprazni prostor, s obzirom na činjenicu da je rok za prijenos vlasništva Sberbanke istekao 31. listopada?

Kao što sam rekao, mi smo funkcionirali i funkcioniramo i dalje s ruskim suvlasništvom.

Proteklih se dana pojavila informacija da transakcija između Sberbanka i Alketbija zapravo pokušaj zaobilaženja sankcijskog režima nametnutog Rusiji zbog invazikje na Ukrajinu?

Čuli smo svi u ovih zadnjih nekoliko dana da Stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja pri Vladi RH aktivno istražuje ovu transakciju. Ovim se pitanjem dakle bave za to nadležna tijela Republike Hrvatske i mi možemo samo pričekati njihove zaključke i nalaze. Što se Fortenova grupe tiče, i dalje stoji ono što je ispred kompanije bila reakcija i u prvom trenutku kada se u medijima pojavila informacija o kupoprodaji – imovina Sberbanke je pod sankcijama i za kupoprodaju koja bi značila odmrzavanje te imovine potrebno je ishoditi posebne dozvole tijela nadležnih za provedbu sankcija.

Prvi potencijalni kupac udjela Sberbanke, mađarski Indotek, te dozvole nije uspio ishoditi. U drugom pokušaju, odnosno prodaji mirovinskim fondovima, dozvole su pribavljene, ali su predstavnici njemačkog Allianza u Nadzornom odboru AZ fonda zaustavili kupoprodaju. Prema informacijama nadležnih tijela i Hrvatske i Nizozemske nikakve daljnje dozvole za prodaju nisu ni tražene ni ishodovane. Ključna razlika dakle između ove kupoprodaje i prodaje mirovincima, a da bi imovina mogla biti odmrznuta i prenesena na kupca, su dozvole. Mirovinski fondovi su imali dozvole nadležnih tijela za kupnju, a kod ove kupoprodaje nadležna tijela kažu da takve dozvole nisu niti zatražene. Rok u kojem ih se moglo tražiti je prošao.

Ukoliko je došlo do izbjegavanja sankcija radi se o kaznenom djelu i iz perspektive kompanije važno je reći da mi nismo u tome sudjelovali.

Zašto bi, prema vašim saznanjima, netko platio stotine milijuna eura za nešto što neće moći legalizirati?

To je pitanje za kupca, ja stvarno na njega ne mogu odgovoriti.

Postoji li mogućnost da Saif Alketbi, koji tvrdi da je to njegova privatna investicija, ikada legalizira dionice koje je kupio od Sberbanke i postane legalni suvlasnik Fortenove?

I ovo je pitanje za kupca i njegov pravni tim. Fortenova grupa jučer, danas i sutra nastavlja raditi kao i do sada. U registar vlasnika udjela u Fortenova grupi u Nizozemskoj kao krajnji vlasnik upisana je Sberbanka, njena imovina je pod sankcijama i mi se s time, iako nam naravno uzima dosta vremena, argumentiranja i objašnjavanja, uspješno nosimo.

Kako čitava ova priča s prodajom Sberbankina udjela utječe na poslovanje Fortenove, a posebno na napore oko daljnje financijske konsolidacije i refinanciranja duga?

Drago mi je da smo na kraju razgovora došli i do zapravo najvažnijeg pitanja – a to je kako poslujemo i kako očekujemo da ćemo poslovati u budućnosti. Dozvolite mi molim vas da još jednom pojasnim nešto što često govorim, ali uvijek nekako završi u sjeni medijima zanimljivijih tema, kao što su trileri, Rusi i šeici… Ovo što ja pričam nije tako uzbudljivo, ali je za naših više od 45 tisuća zaposlenika, gotovo trideset tisuća dobavljača i partnera te lokalne zajednice u pet zemalja u kojima poslujemo neusporedivo važnije. Kroz postupak izvanredne uprave te provedbom nagodbe vjerovnika Agrokora, temeljem koje je 1. travnja 2019. godine osnovana Fortenova grupa, mi smo stvorili preduvjete za dubinsku transformaciju i osnaživanje poslovanja najveće regionalne privatne kompanije, koje smo onda i proveli u protekle tri i pol godine kroz kreditno konsolidiranje, značajno razduživanje i za sada djelomičnu vlasničku konsolidaciju. U prvih osam mjeseci ove godine ostvarili smo prihode veće od 3,5 milijardi eura, uz dobit iz operativnog poslovanja koja je dosegnula gotovo 200 milijuna eura. Dakle ovo su rezultati i prije kraja turističke sezone, koja je bila odlična što će se u potpunosti pokazati kada objavimo rezultate za puna tri kvartala. Očekujemo da ćemo do kraja godine ostvariti prihod od pet milijardi eura i završiti godinu s profitom. Vlasnička pripetavanja sigurno nam ne pomažu, bilo bi neusporedivo lakše poslovati bez njih, pa će tako sigurno utjecati i na to s kim i pod kojim uvjetima ćemo refinancirati naš dug. S obzirom na to da smo omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja uspjeli dobrim poslovanjem i pomno planiranim razduživanjem smanjiti na 3,65 puta, naša je pozicija danas neusporedivo bolja nego prije godinu ili tri godine, a svjetlosnim miljama bolja od one u kojoj smo bili u vrijeme izvanredne uprave. Fortenova grupa je zdrava i perspektivna kompanija i uvjeren sam da će, bez obzira na neriješeno pitanje ruskog suvlasništva, ove činjenice biti presudne i kod refinanciranja duga, koje moramo riješiti do rujna 2023. godine.

Jesu li dosad isplaćeni svi dobavljači kako je dogovoreno nagodbom?

Agrokor je bio ušao u izvanrednu upravu s oko 7,8 milijardi eura duga i omjerom duga i dobiti iz operativnog poslovanja od oko 30 puta. To znači da bi kompaniji trebalo 30 godine da vrati svoje dugove ukoliko u tom periodu ne bi plaćala kamate i ne bi ništa ulagala u poslovanje, što je naravno apsolutno nemoguće i zato je prezaduženi Agrokor i završio u stečaju. Fortenova grupa je startala s ukupno nešto više od 1,4 milijarde eura duga, kao i potpuno novom vlasničkom strukturom, jer su dugovi koji nisu bili plaćeni u gotovini pretvoreni u vlasništvo. Vrijedi podsjetiti i kako su još tijekom izvanredne uprave dugovi mikro i malim dobavljačima plaćeni u potpunosti, a ostalima je namirenje bilo u prosjeku oko 80 posto duga. Nagodbom je prema dobavljačima bila preuzeta još i obveza plaćanja duga koji se prije nagodbe nazivao “graničnim dugom” i predviđeno je također da će kompanija na taj dug do njegove isplate plaćati ugovorene kamate, tako da mogu potvrditi da su sve obveze prema dobavljačima ispunjene u skladu s nagodbom. Sada već nekoliko godina sve operativne kompanije Fortenova grupe plaćaju dobavljače u skladu s ugovorenim rokovima, što Agrokor nažalost nije bio radio možda i cijelo desetljeće.

Mislav Šimatović/VL/https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo