Simpozij „Alpe-Jadran: Od bojišnice do regije mira“ – Izlaganje dr. Josipa Stjepandića, predsjednika HAZUDD

Vrijeme:7 min, 45 sec

 

Dana 16. rujna 2022. u Klagenfurtu je održan simpozij u organizaciji Koruške domovinske službe (Kärntner Heimatdienst, KHD) pod naslovom „Alpe-Jadran: od bojišnice do regije mira“, na kojem su sudjelovali referenti iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske.

S austrijske strane nazočili su bivši zemaljski poglavar Gerhard Dörfler, gradonačelnik Klagenfurta Christian Scheider, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko te drugi predstavnici političkog i kulturnog života Koruške.

S hrvatske strane izlaganje je držao dr. Josip Stjepandić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, koji se osvrnuo na napetu situaciju u Bosni i Hercegovini te razložio neizdrživ položaj Hrvata.

Izlaganje na podlazi mnogih činjenica, koje su vrlo neugodne za dvojicu Austrijanaca, bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini (Wolfgang Petritsch i Valentin Inzko), naišlo je na veliko zanimanje sudionika, tako da je referent bio zamoljen da priloži pisanu verziju za zbornik skupa.

Budući da su u međuvremenu održani izbori, dr. Stjepandić se u svome članku osvrnuo i na tijek izbora.

Organizator skupa ima ekskluzivno pravo na rukopis, a uredništvo Hrvatskog neba dobilo je dozvolu za objavljivanje dvaju najintrigantnijih poglavlja od njih ukupno 14.

Cjelokupni članak objavit ćemo kad bude bio objavljen zbornik sa simpozija.

Uredništvo Hrvatskog neba

 

 

Bosna i Hercegovina na putu u sljedeću krizu: pogled iz hrvatske perspektive

Josip STJEPANDIĆ

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, St. Gallen, Švicarska

 

Abstract. I dok se trenutno izvještava o velikim uspjesima Koruške konzesne skupine na putu od bojišnice do mirovne regije Alpe-Jadran, koja bi mogla poslužiti kao uzorak za druge postkonfliktne zemlje i regije, doživljavamo politički i društveni razvoj u neposrednoj blizini Koruške, koji jasno upućuje u drugom smjeru. Nakon ratova tijekom raspada bivše Jugoslavije teritorij je bio podijeljen na 7 država. Riječ je o 6 nacionalnih država kao i većina drugih u Europi i s Bosnom i Hercegovinom multietnička država koja proizlazi iz povijesne administrativne jedinice. Ovaj članak bavi se izrazito nestabilnom političkom situacijom u Bosni i Hercegovini uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2. listopada 2022. godine, koja bi zahtijevala velike napore u pronalaženju dugoročnog rješenja.

 

 1. Civilno društvo

Upečatljiva karakteristika zaostalosti BiH je gotovo nepostojanje civilnog društva kao komponente moderne države. Iako u mnogim dijelovima BiH, a posebno u Sarajevu, postoje nevladine organizacije koje se inače ubrajaju u civilno društvo, one nemaju nikakav značaj na cijeloj teritoriji BiH. Ne omalovažavajući plemenite namjere brojnih aktivista za otklanjanjem posljedica rata, promicanjem pomirbe i izgradnjom međusobnog povjerenja, njihov učinak ostaje vrlo ograničen zbog nedostatka podrške u politici i stanovništvu.

Neupućenim strancima se u glavnom gradu Sarajevu predstavlja slika moderne, multietničke metropole, čiji prosperitetni razvoj sprječavaju neki nedefinirani nacionalisti. No, podrobnom analizom otkriva se da se čelnici takvih organizacija regrutiraju iz reda bošnjačkih aktivista koji su već bili u službi Turske i Irana. Spomen-područje u Srebrenici, kojim se obilježava genocid srpskih trupa nad Bošnjacima i Hrvatima u srpnju 1995. godine, vodi Emir Suljagić, bivši zaposlenik iranskog veleposlanstva u Sarajevu. Suljagić je posljednjih mjeseci objavio mnogo stavova koji se mogu protumačiti kao pozivi na nasilje i rat (slika 10).

U regijama s bošnjačkom većinom bilježe se kontinuirani antihrvatski i antikatolički izgredi, bez ikakvog prosvjeda od strane  “civilnog društva”, što se mora shvatiti kao njihova suglasnost. Za Božić 2021., primjerice, bilo je nekoliko poziva na jumbo plakatima (slika 11) da se simboli božićnog doba uklone iz javnog života. 

“Civilno društvo” se uvijek stavlja u prvi plan kada se radi o suženju prava “etnonacionalističkim strankama”, što de facto znači hrvatskim strankama u FBiH. Primjerice, ovi aktivisti oko Azre Zornić, bivše zaposlenice Ustavnog suda BiH, podnijeli su nekoliko uspješnih tužbi Europskom sudu za ljudska prava. Zastupao ih je Francisco Javier Leon Diaz, šef pravnog odjela OHR-a, koji u svemu tome nije vidio sukob interesa. 

Ukidanje nacionalnih prava triju naroda (ali de facto prvo Hrvata, a zatim Srba) i odustajanje od Daytonskog sporazuma predstavlja se kao rješenje duboke krize. Ovdje se teren priprema za višenacionalne, “građansko-liberalne” stranke s relativno mladim kadrovima koji nisu opterećeni prošlošću. Benjamina Karića, gradonačelnica glavnog grada Sarajeva iz Socijaldemokratske partije, smatra se vodećom figurom. Karić javno iskazuje svoje divljenje jugoslavenskom diktatoru i ubojici Titu   (slika 12). Za Božić 2021. odbila je čestitati katolicima u svom navodno multietničkom gradu (slika 13).

Nacionalne razlike također se odražavaju u odnosu prema trećim zemljama. U izraelsko-palestinskom sukobu Bošnjaci su na strani islamske braće, a Hrvati na strani Izraela. Ni u jednoj drugoj europskoj zemlji antisemitizam nije toliko izražen kao među Bošnjacima u BiH, gdje se izraelske zastave skrnave na javnim događajima (npr. nogometne utakmice) (slika 14) bez ikakvog otpora. S druge strane, Hrvati otvoreno izražavaju svoju solidarnost sa žrtvama palestinskih terorističkih napada (slika 15).

 

Sl. 14. Protuizraelski neredi

 

Sl. 15. Izraz solidarnosti od strane Hrvata.

Brojne pojave ove vrste najbolji su dokaz da organizacije koje sebe nazivaju “civilnim”, “liberalnim” ili “građanskim” imaju otprilike isto značenje kao i “jugoslavenske” u bivšoj Jugoslaviji. Oni su drugi politički ešalon najbrojnijeg naroda u multietničkoj državi – nekad srpskog, sada bošnjačkog – i nemaju mnogo veze s ravnopravnošću i ljudskim pravima..

 

 2. Izborna prijevara

Osim kompliciranog političkog sustava, nefunkcionala izborna infrastruktura još je jedan čimbenik koji pogoduje izbornom namještanju i prijevarama na svim razinama. Bitni organizacijski preduvjeti za poštene izbore su kvalificirani birački odbori na svim razinama i ažurirani birački popis. U BiH to nije slučaj i zato se svaki izborni rezultat mora dovesti u pitanje od samog početka.

Zakon predviđa da se članovi (državnog) Središnjeg izbornog povjerenstva biraju u Zastupničkom domu BiH nakon natječaju među kvalificiranim kandidatima. Natječaj je održan, ali u roku od 30 dana nisu bili izabrani novi članovi povjerenstva. Bošnjačke stranke iskoristile su rupu u zakonu i birale svoje kandidate izravno u Parlamentu bez novog natječaja. Problem je što nitko od odabranih kandidata nije dokazao da ispunjava stroge uvjete za članstvo u Središnjem izbornom povjerenstvu. Mnogo je uvjeta, kao što je 5 godina iskustva u izbornim tijelima, rad u odvjetništvu, nacionalna proporcionalna zastupljenost. Jasno je da će sadašnji birački odbor biti probošnjački.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, čiji su rezultati objavljeni tek 2017. godine i u koje sumnja srpska strana, u BiH živi točno 3.531.159 stanovnika. Prema različitim procjenama, stanovnika zapravo nije više od 2,06 milijuna. U biračkom popisu nalazi se 3.368.666 imena, što je daleko iznad svake realnosti. Na izborima 2. listopada 2022. predano je više od 1,7 milijuna glasačkih listića. Pretpostavljajući životni vijek od 72 godine te linearnu raspodjelu dobnih skupina, maloljetnici čine četvrtinu stanovništva. Prema navedenoj procjeni, u BiH živi oko 1,545 milijuna birača s pravom glasa. Zajedno s oko 90.000 dopisnih glasača iz inozemstva, broj potencijalnih birača manji je od 1,7 milijuna predanih glasačkih listića. Uz (vrlo optimističnu) pretpostavku odaziva birača od 75%, potencijal za prijevaru iznosi više od četvrtine (450.000) predanih glasova. Izbornu prijevaru ovih razmjera nisu bili u stanju prepoznati niti OHR, ni promatrači OESS-a, ni gore navedene međunarodne organizacije.

Fotografija s biračkog mjesta u veleposlanstvu BiH u Pragu (slika 18) pokazuje koliko su izbori ozbiljno shvaćeni od strane visokih dužnosnika BiH. Martina Mlinarević, koja je za veleposlanicu došla kao zubotehničarka usprkos zakonu koji zahtijeva akademsku naobrazbu, svoj je listić ubacila u glasačku kutiju improviziranu od kutije za cipele, unatoč tome što izborni zakon za tu svrhu zahtijeva prozirnu kutiju.

Kod izbora hrvatskog člana državnog predsjedništva uočeno je da su Bošnjaci glasovali za Željka Komšića, koji uvijek nastupa dosljedno antihrvatski i samim time nema nikakvu podršku među Hrvatima. Komšić je, među ostalim, poznat i po tome što je tužbom pred Međunarodnim sudom želio spriječiti izgradnju Pelješkog mosta, kapitalnog projekta Hrvatske. U tablici 1 prikazani su dijelovi razmjera ove izborne manipulacije. Navedeno je onih 13 od ukupno 79 izbornih jedinica u FBiH u kojima je broj birača u biračkom popisu veći ili skoro jednak broju stanovnika (iako je to pravilo u Republici Srpskoj). To su također mjesta s niskim udjelom Hrvata. Ipak, Komšić je ovdje dobio oko trećinu glasova, što odgovara njegovoj prednosti pred hrvatskom protukandidatkinjom Krišto od gotovo 43.000 glasova (Tablica 1).

 

Tabelica 1. Rezultati izbora za hrvatskog člana državnog Predsjedništva 2. listopada 2022.

Općina Stanovnici (od toga: Hrvati) Birači Komšić Krišto
V. Kladuša 40.419 (636) 43.861 2.999 190
Bihać 56.261 (3.265) 56.576 7.000 704
B. Krupa 25.545 (66) 25.325 2.462 34
Doboj Jug 4.137 (24) 4.270 697 6
Srebrenik 39.678 (1.968) 38.394 4.272 396
Kalesija 33.053 (20) 32.729 2.885 24
Ilijaš 19.603 (382) 20.691 2.303 106
Ilidža 66.730 (3.030) 64.687 9.026 733
Vogošća 26.343 (321) 27.172 4.416 105
Centar Sarajevo 55.181 (3.333) 58.320 8.694 820
Novo Sarajevo 64.814 (4.639) 66.532 10.969 1.199
Trnovo 1.502 (4) 2.601 301 11
Goražde 20.897 (23) 20.044 4.290 74

 

Gotovo tri tjedna nakon izbora još uvijek se broje glasovi. U Središnje izborno povjerenstvo stigle su brojne pritužbe. Čak ni preliminarni rezultati nisu dostupni. Sve u svemu, organizacija izbora ne ostavlja dobar dojam, iako su promatrači OESS-a bili raspoređeni na različitim mjestima. Ne može biti govora o poštenim izborima.

Hrvatsko nebo

 

 

 

 

Facebook komentari

komentara

Odgovori