U Hercegovini kandidati HDZ-a prvi, u SBŽ-u SDA i HDZ pobjednici

Vrijeme:2 min, 54 sec

 

Ovi opći izbori dodatno su učvrstili političku poziciju HDZ-a BiH koji je zapravo i najčešći izbor hrvatskih birača

Kompletiranje procesa prebrojavanja glasova za sve razine vlasti, a osobito u kontekstu županijskih skupština, dodatno je iskristaliziralo odnose političke snage koja se manifestira kroz broj budućih mandata u zakonodavnim tijelima županija, a koji će u bliskoj budućnosti uvjetovati i ustroj novih županijskih vlada, ali i izbor izaslanika u federalni Dom naroda, piše Večernji list BiH.

Ustroj vlasti

Istraživanje Večernjeg lista provedeno u jednoj većinski hrvatskoj i dvije nacionalno mješovite županije pokazuje kako su ovi opći izbori dodatno učvrstili političku poziciju HDZ-a BiH koji je zapravo i najčešći izbor hrvatskih birača, dok je na drugom mjestu HDZ 1990. Zapadnohercegovačka županija paradigma je ove ocjene, ali i primjer županije u kojoj će HDZ – HNS zapravo moći i samostalno formirati novu županijsku Vladu jer imaju natpolovičnu većinu u Županijskoj skupštini.

Lista ovoga političkog subjekta pokazuje kako su birači u najvećem broju dali povjerenje iskusnim kadrovima, pa je tako, prema broju glasova, na prvom mjestu Toni Kraljević, aktualni ministar financija u Vladi Zapadnohercegovačke županije. Kod HDZ-a 1990. najveći broju glasova dobila je nositeljica liste i aktualna vijećnica u Gradskom vijeću Širokog Brijega Antonija Banožić. Treća politička opcija po broju glasova u ovoj županiji je HRS, a najveći broj glasova dobio je Tomislav Bandić koji je inače bio 20. na listi.

U susjednoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji, nacionalno mješovitoj, u kojoj postoji blaga brojčana prednost hrvatskoga naroda, prvi politički subjekt po broju osvojenih glasova je HDZ – HNS, a koji će biti i predvodnik procesa ustroja nove županijske većine, a samim tim i Vlade, no, s obzirom na specifična ustavna rješenja koja traže dvotrećinsku podršku za izbor izvršne vlasti, jasno je kako će se trebati tražiti koalicijska rješenja s partnerima na bošnjačkoj političkoj sceni. U kontekstu liste HDZ-a – HNS-a, a nakon obrađenih 98% biračkih mjesta, najveći broj glasova dobio je Slaven Zeljko, aktualni predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar te nositelj liste HDZ-a BiH za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, dok je drugi po dobivenoj potpori Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH u mandatu 2018. – 2022.

Drugi politički subjekt po broju glasova je SDA, a na listi ove stranke za Županijsku skupštinu najveći broj glasova dobila je Irma Memidžan koja je i nosila listu stranke. U kontekstu HDZ-a 1990., kao trećeg političkog subjekta po broju glasova, najveći broj preferencija dobio je Ivan Odak, također nositelj liste za Županijsku skupštinu.

Suradnja

Srednjobosanska županija, za koju se, uz HNŽ, često kaže kako je i politička kralježnica Federacije, ali i prostor na kojemu se utvrđuju dugoročni odnosi Hrvata i Bošnjaka, na ovim je izborima pokazala svoju nacionalnu mješovitost i kroz rezultate. Tako je najveći broj glasova osvojio SDA, a na čijoj listi je najveći broj preferencija dobilo dobro poznato političko lice – Tahir Lendo. S druge strane, na listi HDZ-a – HNS-a, drugog po broju glasova političkog subjekta u županiji, najveću podršku dobio je general Ilija Nakić, nositelj liste za Sabor Srednjobosanske županije. Treći politički subjekt je SDA, a na čijoj je listi najveći broj glasova osvojio Senad Selimović. U kontekstu ove županije treba naglasiti kako većinu za izglasavanje nove županijske Vlade čine dvije trećine zastupnika, a s obzirom na povezanost procesa u ovoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, za očekivati je kako će u vlasti sjediti pobjednici u hrvatskom i bošnjačkom narodu, odnosno Vladu će morati činiti legitimni politički predstavnici konstitutivnih naroda.

Dario Pušić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori