A. Beljo: Najstariji konstitutivni narod u BiH ostavljen između čekića i nakovnja

Vrijeme:10 min, 19 sec

 

Listopadski izbori u BiH upućuju na hitnu potrebu promjena u odnosima triju konstitutivnih naroda

Hrvati, četrnaestostoljetni i najstariji narod u BiH, potvrdili su to tamošnji izbori 2. listopada 2022., ostavljeni su između čekića i nakovnja – Srba i Bošnjaka i kombinacije promoviranoga građanskoga i nacionalnoga budućeg ustroja građanske BiH. Ovakav planirani ustroj budućega zamišljenog i jedinstvenog tzv. zapadnog Balkana vodi čitav ovaj prostor u jedan novi sukob s tragičnim posljedicama, a umjesto izbjegavanja tog scenarija slijedi upit komu bi i zašto takav scenarij odgovarao, a očito je da takvi postoje.

Izborni dan, nedjelja 2. listopada 2022.
Nepotpuni i neslužbeni rezultati

Tijekom cijeloga dana mnoge TV kuće i ostali mediji pratili su tijek izbora, a uvečer poslije zatvorenih birališta u 19 sati TV Al Jazeera od 20 do 24 sata imala je izravan prijenos s izbornih lokacija i već je poslije 22 sata izvijestila o preliminarnim rezultatima uz komentare nositelja ‘pobjedničkih’ izbornih lista i njihove planove o budućem uređenju BiH. Ante BeljoNajavljeni su pobjednici za Predsjedništvo BiH: Željko Komšić (nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda!, aut. nap.), Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH u ime srpskog naroda i Denis Bećirović, bošnjački član.

Gosp. Bećirović nositelj je liste od 11 stranaka tzv. građanske opcije (bošnjačke) i pobijedio je Bakira Izetbegovića, nositelja liste SDA, liste ‘konstitutivnog bošnjačkog naroda’, a ta je lista dobila pojedinačno kao stranka najveći broj bošnjačkih glasova. Kao rezultat toga novoga hibridnog inženjeringa primijenjenog na ovim izborima ispada da na položaju F BiH i države BiH pobjeđuju obje bošnjačke opcije, nacionalna i građanska, a Hrvati se kao konstitutivni narod nigdje i ne spominju.

Pratio sam pozorno tijek izravnog prijenosa izbora i na TV programu izbornih rezultata Al Jazeere od 20 sati do pola noći i pozorno slušao sva obraćanja s terena, pojedina obraćanja predstavnika stranaka i koalicija koje su sudjelovale na izborima i koje su prvi put na ovim izborima imale i tu novu dimenziju građanskog ustroja BiH.

Ta, nazovimo, građanska dimenzija ustroja i na području drugog entiteta, u Republici Srpskoj, prihvaćena je objeručke jer je njihov status jednonacionalnog entiteta prihvaćen još u Daytonu pa im se kombinacija građanskog i nacionalnog svodi na isto osim po pitanju ustroja BiH kao jedinstvene države gdje im građanska opcija ne odgovara.

Prve izjave govore o pobjedi građanske opcije u Republici Srpskoj čija je nositeljica profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci Jelena Trivić, no njezina pobjeda nad Miloradom Dodikom trajala je samo do konferencije za tisak u pola noći u nedjelju. Već u noći poslije konferencije pristizanjem rezultata s dodatnih izbornih lokacija situacija se ‘preokrenula’ u korist Dodika pa su uslijedili međusrpski entitetski okršaji između građanske i nacionalne opcije (obje srpske). Uslijedili su prosvjedi pred institucijama RS u Banjoj Luci koji su imali kao rezultat provjeru izbornih rezultata s više od tisuću izbornih lokacija, što iznosi oko 17 % ukupnog broja izbornih mjesta u RS.

Za te neregularnosti krivi su ponajprije birački odbori koje su postavile tamošnje stranke pa su prema tome i odgovorne za ono što se događalo, a kada i kako će to završiti ostaje neizvjesno. Naravno, bez rezultata iz jednoga entiteta, dakle Republike Srpske, ne može doći do osnivanja ni Skupštine Republike Srpske ni Skupštine države Bosne i Hercegovine ni drugih institucija na razini entiteta BiH.

Što se tiče toliko razvikanoga ‘spasilačkog’ poteza Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, da Hrvati na neki način budu upisani na listu Doma naroda države BiH, dakle, ovisi o entitetu Republike Srpske. Naime, od ukupno 57 članova Doma naroda – iz F BiH je 38, a iz Republike Srpske 19 članova.

Dom naroda na razini države BiH

Za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini važno je pitanje članova Doma naroda koji dolaze iz entiteta Federacije BiH.

Stanje u F BiH još uvijek je onakvo kakvo je donio svojom odlukom 2002. godine bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch (na dužnosti od 1999. do 2002.), a to je da Hrvati i Bošnjaci imaju samo jednu listu, a po takvim pravilima Federacije predsjednika i ostale dužnosti u parlamentu entiteta F BiH određuje se većinskim izborom članova (dakle objedinjene hrvatske i bošnjačke liste) iz tog entiteta pa prema tome od legalno izabranih predstavnika hrvatskog naroda nitko ne može biti nominiran, jednostavno zbog činjenice da je u tom entitetu odnos pučanstva, pa prema tome i glasova, gotovo četiri naprama jedan, tako da već unaprijed možemo pretpostaviti da Hrvati tamo ne će moći imati svoj glas. Na taj način W. Petritsch je omogućio preoblikovanje hrvatsko-bošnjačke federacije u entitet s bošnjačkom dominacijom i ustavo-pravnom diskriminacijom Hrvata u F BiH. Takva katastrofalna i ‘svemoćna’ odluka jednoga visokog predstavnika međunarodne zajednice prihvaćana je kroz sve ove godine od 2006. do dana današnjega pa su i njegovi svemoćni podčinjeni iz međunarodnih institucija ostali zaštićeni od odgovornosti za sva ona zla koja su nanijeli hrvatskom narodu od 2006. do 2022.

Wolfgang Petritsch

Wolfgang Petritsch

Navodim samo događanja oko Hercegovačke banke, citat iz uglednog časopisa The Spectator (5. svibnja 2001., UN Tyranny in Bosnia). John Laughland piše:

„Gospodin Munro radi za Wolfganga Petritscha, UN upravitelja u BiH. Petritsch je 5. travnja potpisao Odluku o imenovanju privremene upraviteljice Hercegovačke banke čije se sjedište nalazi u Mostaru i koja ima 30 poslovnica diljem Hercegovine. U ranim satima slijedećeg dana, prije zore, SFOR–NATO-ovi vojnici i maskirani policajci iz muslimansko-hrvatske Federacije su stigli u tenkovima i mašući puškama sa stražnje strane banke su razbili ogradu, slomili staklena vrata, uništili ostale urede u istoj zgradi… Dva tjedna kasnije su se vratili ponovno tenkovima i helikopterima i s puškama kako bi dinamitom otvorili sef i pobjegli s preko 1,5 milijuna DEM. Slične vojne akcije su se odvijale i u poslovnicama banke diljem Hercegovine uključujući hodočasnički grad Međugorje gdje su NATO-ve vojnike jajima gađali bijesni španjolski i portugalski hodočasnici šokirani njihovom brutalnom taktikom. 90.000 štediša i 4.500 komitenata nemaju više pristupa svojem novcu… Čini se da je umjesto odlaganja mačeva u korice, međunarodna administracija u BIH za šest godina uspjela samo u pretvaranju snaga za očuvanje mira u pljačkaše banke.“

Nadam se da zaštitnici ljudskih prava i demokracija u svijetu takve postupke ne će ponavljati i u iduće četiri godine, što bi bio genocidan čin nad hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini pa makar neki to zamjenjivali nazivom ‘etničko čišćenje’ u svrhu skrivanja pravog sadržaja koji glasi: Genocid (je) – Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela (NN, br. 110, 1997., čl. 156)

Slijedom navedenog Hrvati su dovedeni u situaciju da im je potpisana definitivna osmrtnica kao konstitutivnom narodu BiH ako ništa ne poduzmu da budu uključeni u odlučivanje o svojoj sudbini i sudbini Bosne i Hercegovine kao višenacionalne države, u kojoj Hrvati imaju svoje mjesto kao i druga dva konstitutivna naroda i ne može se pristati na podjednako grubi nestanak u dva BiH entiteta koji samo po sebi funkcioniraju kao dva sasvim suprotna pola i koji u svome sastavu imaju sasvim različite ‘istine’ o prošlosti davnoj i novijoj, pa i sadašnjosti i dijametralno suprotstavljenim ciljevima za budućnost.

Današnja zbivanja u svijetu, Europi i našemu bližem okružju Hrvatima nisu naklonjena. Republika Srpska sa Srbijom i tzv. srpskim svetom koji je za Hrvate neprihvatljiv, a drugi entitet F BiH po današnjem ustroju građanskog – bošnjačkog entiteta sa svim obilježjima rigidne islamske državice u Europi, kako je navedeno u Islamskoj deklaraciji Alije Izetbegovića, po uzoru na ostale islamske države, prema kojima svakoga dana sve više klizi i Turska koja je članica NATO-a i kao takva bi trebala štititi interese konstitutivnih naroda u BiH. I takav sadašnji ustroj F BiH je sasvim protivan interesima hrvatskog naroda u BiH.

Željko Komšić ponovno hrvatski član Predsjedništva BiH?!

Poslije odluka Wolfganga Petritscha 2002. s ciljem uništenja Hrvata na izborima 2006. postavljen je Željko Komšić za nositelja izborne liste za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao jedan od članova kolektivnog Predsjedništva, uz bošnjačkog i srpskog člana, a uz potporu State Departmenta Sjedinjenih Američkih Država čiju potporu ima do danas. Na svim prethodnim izborima u trojnom Predsjedništvu BiH bilo je govora o konstitutivnim narodima pa je i hrvatski član tog Predsjedništva trebao biti legitimni predstavnik hrvatskoga naroda.

Odlukama W. Petritscha, a poslije i Paddyja Ashdowna i svih drugih, za ‘hrvatskog člana Predsjedništva’ BiH uvijek je slovio Komšić. On je na svim prethodnim izborima dobivao glasove uvijek s područja većinskog bošnjačkog pučanstva i sa zanemarivim brojem Hrvata. Na ovim izborima, od 2. listopada 2022., s nositeljima liste konstitutivnih naroda umiješane su i tzv. građanske liste. Na konferenciji za tisak u nedjelju uvečer, neposredno poslije izbora, od stranaka iz Hrvatskog narodnog sabora moglo se čuti kako je na djelu besprimjerna izborna prijevara kroz cijelo razdoblje od 2006. do 2022. (na svim izborima osim jednih).

U županijama s većinskim hrvatskim pučanstvom Komšić je dobivao zanemariv broj glasova, no on je na to odgovorio ‘da nikada nije ni nastojao biti predstavnik hrvatskoga naroda nego građanske opcije u BiH i da je na ovim izborima i zastupao opciju koja nema nikakve veze s većinskim hrvatskim biračkim tijelom nego je opcija SDP-a BiH i sličnih stranaka’. (Neke od županija s većinskim bošnjačkim pučanstvom u kojima je Željko Komšić dobio glasove: Sarajevska županija 45.100; Unsko-sanska županija 9.126; Tuzlanska županija 32.575.)

Konačno je došlo vrijeme da se Hrvati kao narod u BiH izbore za svoje ravnopravno mjesto u Bosni i Hercegovini uz ostala dva konstitutivna naroda kroz legitimno mjesto u Predsjedništvu na razini države BiH, a također i na razini legitimnog predstavljanja Hrvata na području Federacije BiH, a ne pristajati na neko mjesto otirača na području Federacije BiH u kojoj nam kradu već tako dugo našu legitimnu i legalnu poziciju. I ne samo kradu nego je pripisuju sebi i njome se koriste u naše ime, što je ravno zločinu, a guraju nas u savezništvo s Republikom Srpskom u svrhu pomoći ulasku Hrvata u Dom naroda BiH, da bi nam na kraju ti isti prigovorili kako surađujemo sa ‘zajedničkim neprijateljem’.

Bez daljnjeg ulaženja u velike analize i dokazne postupke, sve rečeno je očigledno, a izborne nepotpune rezultate moći ćemo pratiti kroz vjerojatno dugo razdoblje prije konačnih rezultata na izvješćima Izborne komisije u Sarajevu.

Bez ukidanja Petritschevih odluka i njegovih zahvata u Ustav BiH (Daytonski) Hrvati u BiH ne će se moći pomaknuti s mrtve točke, što je već bilo očigledno i prije dugotrajnih i bespredmetnih rasprava o promjenama izbornog zakona koje su trajale više od godinu i pol. Prije samih tih beskonačnih rasprava i sastanaka poručeno je – od koga i kome (?!) – da ako se ne postigne dogovor između predstavnika triju konstitutivnih naroda o promjeni Izbornog zakona u BiH, ostat će sve po starom zakonu. I ostalo je sve po starom, uz dodatke ‘građanskih’ pogoršavanja.

Matthew Palmer

Matthew Palmer, američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini

Gabriel Escobar

Gabriel Escobar, izaslanik State Departmenta

Angelina Eichhorst

Angelina Eichhorst, ravnateljica pri službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS)

Došlo je konačno vrijeme o biti ili ne biti za hrvatski narod u BiH

Dva je nužna zadatka potrebno odraditi glede situacije u BiH.

Prvo: na listu Predsjedništva BiH treba biti postavljen legitimni predstavnik Hrvata izabran od hrvatskog naroda (umjesto Ž. Komšića), uz legalne predstavnike bošnjačkog i srpskog naroda.

Drugo: Skupštinu Federacije BiH trebaju sačinjavati dvije komponente: a) legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda i b) legalno izabrani predstavnici bošnjačkog naroda kako je i bilo prije Petrischevih katastrofalnih i zloćudnih zahvata u Daytonski Ustav i Zakone koji su imali za posljedicu današnje katastrofalno stanje u svim sferama života u BiH.

Zaključno, za Hrvate u BiH ovo je i civilizacijska zadaća da ne bismo svi skupa s onima s kojima živimo u Bosni i Hercegovini i susjedima iz okružja završili na sličan način onome što danas provodi Putin protiv ukrajinskog naroda, a velik broj takvih otrovnih strelica ide i na ovaj dio svijeta, koji su mnogi i u prošlosti vidjeli kao pogodno područje za razna svjetska sučeljavanja i ratove koji su sijali smrt i tragedije za narode koji žive na područjima jugoistočne Europe.

Ante Beljo
predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva

 

hkv.hr/ https://www.hkv.hr//Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori