D. Pejčinović: Izbori u BiH – korak naprijed, dva natrag

Vrijeme:4 min, 37 sec

 

Igra „mrcvarenja“ se nastavlja, na štetu oba konstitutivna naroda

Netom što su u nedjelju navečer zatvorena birališta u Bosni i Hercegovini i počelo „sporovozno“ prebrojavanje glasova, oglasio se Visoki predstavnik Christian Schmidt s priopćenjem o nametanju novog izbornog zakona i novih pravila ponašanja vezanih za uspostavu vlasti u Federaciji. Iznenađenje zbog tog Schmidtpoteza nije se još ni stišalo, a već se oglasio predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković, koji je iskazao punu podršku svom prijatelju Schmidtu. Dakle, ili je naš premijer unaprijed dobio tekst uredbe, pa je nije ni trebao proučavati, ili je dao podršku „naslijepo“, bez čitanja Schmidtovih mudrolija?! Svi koji su pokušali procijeniti o čemu se tu zapravo radi, vjerojatno su se morali dobro namučiti, jer tekst uredbe ostavlja dosta prostora za različita tumačenja. Neobično je da sve „zaraćene“ strane tvrde da su dobro prošle?! Muslimani-Bošnjaci dočekali su potez Visokog predstavnika bez većeg protivljenja, za razliku od prethodnih najava o žestokom otporu bilo kakvim izmjenama izbornog zakona. Znači li to da su prethodne demonstracije pred uredom OHR-a u Sarajevu bile samo iskaz lažnog nezadovoljstva? Schmidta su podržala i najutjecajnija veleposlanstva – američko i britansko, što je, uzme li se u obzir njihova dosadašnja politika prema Hrvatima, u najmanju ruku – sumnjivo. Nakon kraćeg kolebanja i neprospavane noći predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora, na čelu s Draganom Čovićem, izrazili su umjereno zadovoljstvo nametnutim promjenama, te zatražili poništenje (!) svih prethodnih odluka visokih predstavnika. Gledajući sve te pozitivne „recenzije“ šmitove uredbe, reklo bi se da je konačno pronađeno salomonsko rješenje za bosanske probleme.

Nažalost, o tome nema ni govora, što najbolje pokazuje ishod izbora za Predsjedništvo BiH!

Bilo kuda, Željko svuda!

Od samog početka izborne kampanje bilo je jasno da hrvatski kandidat za člana predsjedništva BiH, tko god to bio, nema nikakve šanse protiv Željka Komšića, muslimanskog kandidata za hrvatskog člana predsjedništva. Jednostavna računica pokazala je i ovaj puta da u muslimanskom biračkom tijelu postoji sasvim dovoljan broj ljudi koju su spremni Hrvatima nametnuti svog čovjeka, i tako pokazati koliko im je stalo do suživota s federalnim „partnerima“. Komšić je tako po četvrti puta podmetnut Hrvatima u BiH, i to je sramota i Muslimana-Bošnjaka i tzv. Komšićmeđunarodne zajednice. Svoj dio odgovornosti trebala bi snositi i RH, koja strpljivo podnosi dugogodišnje ponižavanje i diskriminaciju vlastitog naroda u susjedstvu. No vratimo se malo muslimanskim biračima koji su ponovo dali povjerenje Komšokradici! Njihovi glasovi ravnomjerno su raspoređeni po čitavoj BiH, ali neke sredine ipak prednjače. U dalekom Goraždu, na obali mitske Drine, gdje prema posljednjem popisu živi samo 23 Hrvata, Komšić je dobio preko četiri tisuće glasova. Četiri tisuće! Čuđenje je tim veće kad se zna da na tom prostoru nije bilo nikakvog hrvatsko-muslimanskog sukoba, naprosto zato što Hrvata tamo nema ni za lijek?! (Goražde je poznato po još jednoj Hrvatini, stanovitom Edimu Fejziću, probisvjetu koji je sa stotinjak kupljenih glasova zasjeo u hrvatski klub Doma naroda; zahvaljujući Schmidtovim „izmjenama“, Fejzić će i dalje imati mogućnost „predstavljanja“ Hrvata!) Goraždanski rezultat zabilježen je i na zapadu BiH, u sto-posto muslimanskom Cazinu, gdje je Komšić dobio 4021 glas, dok je u susjednom Bihaću za njega glasovala čak trećina birača. To su, inače, krajevi koje je Hrvatska vojska u prošlom ratu nekoliko puta spašavala od srpske agresije i pokolja! Unatoč tome, neki i danas tvrde kako su tamošnji Muslimani pro-zapadno orijentirani i prijateljski raspoloženi prema Hrvatskoj?! Kada će naša javnost konačno shvatiti da na hrvatskim granicama, uz Srbe, imamo još jedan neprijateljski narod? I kakvog smisla ima s takvima graditi zajednički entitet?

NeverEnding story

Kako su Hrvati doista prošli na izborima? Za odgovor na to pitanje mogla bi poslužiti usporedba dosadašnjeg i novonametnutog stanja. U Predsjedništvu BiH nije se promijenilo gotovo ništa; Sejdo se ponovno vratio na staro „radno“ mjesto, otrcanog Džaferovića (SDA) zamijenio je „mladi musliman“ Bećirović (SDP), dok se na srpskom mjestu, umjesto Dodika, pojavila Željka Cvijanović (SNSD). Do promjena će zasigurno doći na dužnosti predsjednika Federacije, koju je do sada uspješno obavljao Marinko Čavara (HDZ), jedan od najboljih političara na hrvatskoj strani.

BiH izboriZa svoj trud nagrađen je američkim sankcijama! Čavara je na crnu listu dospio zbog odugovlačenja s imenovanjem sudaca Ustavnog suda Federacije, što je bio hrvatski odgovor na muslimanske opstrukcije i diskriminaciju. HDZ je protekle četiri godine uspješno onemogućavao imenovanje nove vlade Federacije (barem dok se ne postigne dogovor o implementaciji presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić), pa je stara federalna vlada bila prisiljena odraditi još četiri godine u „tehničkom“ mandatu. Takav razvoj događaja strašno je iritirao i Muslimane i njihove sponzore na Zapadu, pa je novom, šmitovom uredbom konačno došao kraj hrvatskim blokadama. No istovremeno nije uopće riješena spomenuta presuda Ustavnog suda BiH, pa je i na taj način Hrvatima pokazano da se, bez jakog pritiska Hrvatske, nemaju čemu nadati. I, kao što je to u vrijeme neumskih pregovora najavio Bakir Izetbegović, ovlasti Doma naroda Federacije znatno su smanjene, odnosno, otežana je primjena tzv. „vitalnog nacionalnog interesa“, o kojemu bi ubuduće trebali odlučivati upravo suci koje predsjednik Čavara nije imenovao. Sve u svemu, razloga za zadovoljstvo baš i nema! Hrvati su u pregovore s Muslimanima i njihovim sponzorima na Zapadu ušli s nekoliko jakih aduta, od presude Ustavnog suda i mostarskog sporazuma, do „nevjerojatno“ jake podrške RH. Sada su ti aduti uglavnom ispucani, pa je jasno da se igra „mrcvarenja“ nastavlja, na štetu oba konstitutivna naroda.

Dinko Pejčinović/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

POVEZANO

Šiljo: Hrvati u BiH još su manje jednakopravni nego što su bili dosad!

MLAKIĆ: Schmidtova odluka je prvorazredni antidaytonski i antiustavni potez

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)