Na hrvatskoj političkoj sceni ključna poruka: ostvariti jednakopravnost

Vrijeme:3 min, 29 sec

 

Danas je posljednji dan predizborne kampanje koja se odvijala po ustaljenoj matrici korištenja straha i govora mržnje u cilju osvajanja glasova među biračima iz vlastitog nacionalnog korpusa, u čemu su prednjačili politički prvaci vodećih probošnjačkih stranaka te su svoje frustracije uglavnom usmjeravali prema Hrvatima, predstavljajući ih prijetnjom, a u samoj završnici i protivnike iz vlastitoga naroda. Zbog toga su apelirali da ni u kojem slučaju SDA i DF ne smiju izgubiti ove izbore. S druge pak strane, na hrvatskoj sceni ključne poruke koje su upućivali politički predstavnici ovoga naroda svodile su se na zahtjeve za ostvarenje jednakopravnosti te je zvučala gotovo nadrealno u odnosu na poruke koje su stizale iz Sarajeva, gdje su se u nacionalističku mrežu upecale i stranke koje se predstavljaju kao građanske pa su se morale dokazivati da su u njima veći Bošnjaci nego u temeljnim strankama.

Dokazivanje kod Bošnjaka

Posebno je u tome prednjačio SDP-ov Denis Bećirović, upućujući poruke kako neće dopustiti treći entitet iako ga nitko s hrvatske strane nije ni spomenuo, ili pak Elmedin Konaković, koji je u jednome od završnih medijskih obraćanja Hrvate pokušao poklopiti općenitom poštapalicom presuđenog UZP-a iz Haaga. To je ujedno posljednji “argument” kojim bošnjački političari pokušavaju opravdati institucionalno nasilje koje se provodi nad Hrvatima više od dva desetljeća nametanjem političkih predstavnika, preglasavanjem, lažnim nacionalnim izjašnjavanjem, ali i otimanjem zajedničkih resursa, preusmjeravanjem proračuna u većinski bošnjačka područja.

SDA, međutim, vjeruje kako je već dobio izbore zbog potpore koju je ovoj stranci i njezinu čelniku uputio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prema kojemu veliki broj Bošnjaka dijeli snažne emocije zbog povijesnih veza, ali i potpore ovome narodu tijekom i nakon posljednjeg rata. Istodobno su posve ispod radara ostale teme koje se odnose na život građana koji je jako otežan nakon ruske agresije na Ukrajinu te poskupljenja brojnih namirnica, ali i energenata. Ni jedna politička stranka, primjerice, nije čak ni u formi obećanja spomenula ove “teške” teme. No, zato se jesu pripremile da sustavom prijevara i zloupotreba Hrvatima otmu pozicije u Predsjedništvu i Domu naroda. Svjedoči o tomu i dokument Općinske organizacije SDA Gračanica koji posljednjih dana kruži društvenim mrežama i kojim se poziva članove i simpatizere ove stranke da “podijele” obiteljske glasove na Bakira Izetbegovića i Željka Komšića u državnom Predsjedništvu. Čak su objavljeni i kuponi za gorivo koje izdaje ova stranka.

Uz Predsjedništvo, za Hrvate se ključna utakmica vodi u Domu naroda, i to na području Srednjobosanske i Zeničko-dobojske županije, gdje je važno da Hrvati u najvećem mogućem broju iziđu na birališta. Upravo na tome glavni je naglasak kampanje hrvatskih stranaka da motiviraju birače da u što većem broju iziđu na birališta. Značajan dio ove kampanje potrošen je i na navodno spremljenu odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je svoje poteze otkrio i njemačkom novinaru i književniku Michaelu Martensu, najpoznatijem po biografiji “Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život”. On piše kako je iza fasade “građanska BiH”, u kojoj svaki glas jednako vrijedi, nerijetko stajala bošnjačka želja da brojčanu premoć svoga naroda iskoriste u drukčije koncipiranoj BiH. On navodi kako su raniji visoki predstavnici donosili odluke u korist Bošnjaka.

Spriječiti nametanje

“On želi kroz svoja nametanja spriječiti da Bošnjaci svoju brojčanu nadmoć zloupotrebljavaju kako bi kroz institucionalne etničke mehanizme zaštite majorizirali Hrvate. To se trenutačno događa na način da se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati i kao kandidati budu birani na položaje, koji su po Ustavu namijenjeni Hrvatima”, ističe Martens. I sam visoki predstavnik najavljuje kako planira intervenirati u slučaju zloupotreba: “Meni je jednom netko iz bošnjačkog stranačkog miljea rekao kako, naravno, netko nije pravi predstavnik Hrvata ako se netko s prepoznatljivim bošnjačkim podrijetlom izjašnjava kao Hrvat”. Unatoč otporu, Schmidt ustraje u tome da se drži svojih reformskih planova. No, na scenu se želi vratiti tek nakon izbora 2. listopada. “Za veće zahvate već smo bili preblizu izbora. Treba imati na umu da određena pitanja mogu vrlo lako dominirati izbornom kampanjom i istisnuti važna pitanja”, obrazlaže Schmidt svoju suzdržanost. No, svejedno, istisnula su ih.

Povezano

SCHMIDT: Kada budem donosio odluke, donosit ću ih tako da budu u skladu s procedurom i kako bi izdržale na sudovima

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori