Zoran Krešić: Europski sud učinio je zabranjeno – minirao unutarnju političku strukturu u BiH

Vrijeme:3 min, 11 sec

 

Znanstvenik Stefan Graziadei navodi Belgiju, Južni Tirol…, gdje je sud odbio apelacije zbog stabilnosti, no BiH je iznimka

Član glavnoga tajništva euroregije Tyrol – Južni Tirol – Trentino, Stefan Graziadei, vlasnik je dvostrukoga doktorata, a središte njegova zanimanja je kako institucije djeluju u podijeljenim društvima, s posebnim naglaskom na odluke sudova, piše Večernji list BiH. U radu “Demokracija protiv ljudskih prava” temeljito je istražio više desetaka slučajeva u Europi s posebnim naglaskom na svojevrsni eksperiment Europskoga suda za ljudska prava (ESLJP) koji je u Bosni i Hercegovini prihvatio apelacije u slučajevima “Sejdić – Finci”, “Zornić”, koje se primjerice odbacilo, u slučaju Belgije “Mathieu-Mohin i Clerfayt protiv Belgije” ili u slučaju Latvije. Stavio je BiH u identičan kontekst sa Sjevernom Irskom, Južnim Tirolom te je kritizirao izbor između kockanja sa stabilnosti ovih društava s ispunjenjem ljudskih prava. Naveo je kako je ESLJP u slučaju “Sejdić – Finci” prvi utvrdio da Ustav neke zemlje krši Konvenciju i prvi put primijenio Protokol 12.

Odbačene apelacije

– Gotovo pet godina kasnije u predmetu “Zornić” – predmetu s potencijalno dalekosežnim pravnim i političkim implikacijama, Sud je naredio Bosni stavljanje izvan zakona etničke diskriminacije u svom političkom sustavu – piše Graziadei. Dodaje kako za sada ti predmeti nisu postali praksa, ali je zanimljivo da primjerice u donošenju odluke “Sejdić – Finci” uopće nije u uzeta u obzir već utvrđena praksa u Belgiji u kojoj političarima francuskog govornog područja nije bilo dopušteno biranje u regionalni flamanski parlament Bruxelles Halle Vilvoorde. Halle Vilvoorde tvrdio je da je belgijski sustav neopravdano diskriminirao njih i njihove birače. Osim ako se ne bi izjasnili sami kao govornici nizozemskoga, njihovi glasači ne bi bili zastupljeni na lokalnoj razini. Njihovi prigovori odbačeni su pred lokalnim i sudom u Strasbourgu.

– Oba suda oklijevala su poljuljati ravnotežu belgijske države kroz presuđivanje o ljudskim pravima – istaknuo je. Stefan Graziadei citira više pravnih autoriteta, pa tako i suca Levitisa u predmetu “Zdanoka protiv Latvije” koji je također odbačen pred ovim sudom na temelju “jezične diskriminacije”. – S jedne strane, naravno, zadaća je Suda zaštititi izborna prava pojedinaca, ali, s druge strane, ne smije prekoračiti granice svoje eksplicitnosti i implicitni legitimitet te pokušati vladati umjesto naroda ustavnim poretkom koji ovaj narod sam sebi stvara – napisao je.

Identična diskriminacija postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj… na temelju jezika ili dijela zemlje gdje apelanti žive. No, ESLJP je sve te prigovore odbio. Samo u BiH u slučaju “Sejdić – Finci protiv BiH” i “Zornić protiv BiH” – Sud je proglasio ustavnu strukturu zemlje kršenjem Konvencije o ljudskim pravima. To je Sud učinio čak i unatoč posebnoj situaciji u BiH i tomu što je Ustav zemlje dio međunarodnoga mirovnog sporazuma. Zatim je iznio posve različitu praksu. Naime, apelacija Azre Zornić prihvaćena je i presuđena protiv BiH iako je suština prigovora ove radikalne bošnjačke političarke bila da se ne želi nacionalno deklarirati te da zato ne može sudjelovati na izborima. U slučaju pak “Mathieu-Mohin i Clerfayt protiv Belgije” isti je sud odbacio njihove prigovore jer su se kao govornici francuskoga morali deklarirati na izborima da govore flamanski, odnosno nizozemski.

Sjeverna Irska

– Dok je u belgijskom slučaju Sud prihvatio ograničenja samoidentificiranja, u bh. slučaju zahtijevao je pak od zakonodavca da se prilagodi gotovo svakom izboru identiteta – ističe Graziadei. Time se dotiče i sporazuma Velikoga petka iz Sjeverne Irske koji definira unaprijed iz koje zajednice može biti izabran za određene pozicije te koje ga političke opcije moraju podržati. U talijanskoj pokrajini Južni Tirol prava pojedinca ograničena su dodjelom visokih političkih funkcija na temelju identitetskih oznaka govornika njemačkoga i talijanskoga jezika. Zaključuje kako je eksperiment u BiH opasan.

– Bh. slučajevi “Sejdić – Finci” i “Zornić” vrijedni su pozornosti jer je Sud primijenio svoj pristup protiv diskriminacije u području koje je općenito zabranjeno za međunarodne sudove.

– Takvi sudovi, kao mjera predostrožnosti, trebaju ostati izvan miniranoga terena unutarnjih političkih struktura – istaknuo je Stefan Graziadei.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori