Vladimir Trkmić: Gorbačov i Ivan Pavao II – dva karizmatika za promjene

Ovakva scena bila bi nezamisliva samo nekoliko godina ranije: 1. prosinca 1989. prvi put su se susreli najmoćniji čovjek komunističkog svijeta i poglavar Katoličke crkve. 72 godine nakon Oktobarske revolucije, koja je započela ledenu zimu za Crkvu i njezine vjernike, papa Ivan Pavao II i sovjetski vođa Mihail Gorbačov govorili su o moralnoj snazi ​​religije. Desetljećima progon crkve, potiskivanje i odbacivanje vjere kao “opijuma za narod” jedva da je bilo polazište za razgovor.

Topao i otvoren susret prije 30 godina u Vatikanu bio je povijesni – prekretnica u dugom procesu približavanja. Ubrzo nakon što je reformator Gorbačov izabran za čelnika Centralnog komiteta Komunističke partije, glasnost i perestrojka donijele su prvo olakšanje crkvi u SSSR-u. Vatikanska istočna diplomacija, prethodno naviknuta na mukotrpnu “politiku malih koraka”, odjednom je požnijela neslućene uspjehe. Ponovno je uspostavljena katolička hijerarhija u Litvi, kao i u Bjelorusiji. Vraćene su crkvene zgrade, pušteno je zatočeno svećenstvo, a “imidž” Crkve se popravio. Na rubu proslave tisućugodišnjice crkve u Moskvi 1988., kardinal državni tajnik Agostino Casaroli uručio je Gorbačovu Papino pismo. Ivan Pavao II predložio je intenziviranje međusobnih kontakata. Novinarima je jasno dao do znanja da će primiti šefa Kremlja na razgovor ako sovjetska strana to zatraži.

Moskvi je trebalo 14 mjeseci da odgovori prije nego što je Gorbačov uputio “srdačan i uljudan” zahtjev za sastanak. Povijesni susret pape i Gorbačova trajao je sat i pol, neuobičajeno dugo za vatikanske standarde. Ocijenjen je kao “službeni posjet”, što je više od privatnog, a manje od “državnog posjeta”. Bilo je počasti Švicarske garde, ali ne i zastava sa srpom i čekićem. Obojica su izrazili želju za proširenjem bilateralnih odnosa – što je i učinjeno u nekoliko faza do službene razmjene veleposlanika 2009. godine. Ivan Pavao II posebno se osvrnuo na patnju Crkve pod komunizmom. “Svi su svjesni događaja u proteklih nekoliko desetljeća i bolnih kušnji koje su toliki građani morali podnijeti za svoju vjeru”, rekao je, izrazivši nadu u daljnja poboljšanja za Crkvu. Gazda Kremlja je preuzeo loptu: Ljudi svih vjera imaju pravo “zadovoljavati vlastite vjerske potrebe”. Planirani zakon o slobodi savjesti i vjere bit će usvojen “uskoro”, obećao je Gorbačov.

Susret dvojice karizmatika

Sovjetsko-vatikanski summit u prosincu 1989. poklopio se s raspadom istočnog bloka. Berlinski zid je pao tri tjedna ranije; uslijedili su režimi u Pragu, Sofiji, Budimpešti i Bukureštu. Godine 1991. Sovjetski Savez se raspao. U susretu Mihaila Gorbačova i Ivana Pavla II. susrela su se dvojica karizmatika koji su svaki na svoj način prevladavali granice i svjetove, pokretali preokrete i dopuštali rušenje zidova. Između njih dvoje razvilo se pravo prijateljstvo. Dobitnik Nobelove nagrade za mir, Gorbačov, više je puta susreo Papu u vezi sa svojim kasnijim dužnostima. Diplomatski kontakti između Svete Stolice i Ruske Federacije razvili su se u godinama koje su uslijedile. Gorbačovljev nasljednik Boris Jeljcin, kasnije Dimitri Medvedev i posljednji Vladimir Putin u srpnju 2019. došli su u Vatikan na papinu audijenciju i službene razgovore. Teme su bile velika pitanja mira, pravde, ograničenja naoružanja, zaštite klime kao i žarišta rata i kriza u svijetu, posebice na Bliskom istoku. Jedna točka s dnevnog reda summita iz 1989. još uvijek nije provedena: Gorbačov je pozvao papu da posjeti Sovjetski Savez, a Ivan Pavao II. spontano je pristao – pod uvjetom da mu situacija to omogući. Ali papin posjet Moskvi još nije nadohvat ruke. Prema Ruskoj pravoslavnoj patrijaršiji, vrijeme za to “još nije sazrelo”. A ruski napad na Ukrajinu i njegova potpora Moskovske patrijaršije daleko su unazadili odnose.

Johannes Schidelko – Rim, 31. kolovoza 2022. (KAP/KNA)

Hrvatsko nebo