Što može Moskva, a što Kijev? Ovo je pet scenarija za mogući rasplet ukrajinskog rata

Novinar Guardiana koji je cijeli rat proveo u Ukrajini dao je predviđanja o tome što će se narednih 6 mjeseci događati na bojištu. Luke Harding novinar je britanskog Guardiana koji se posljednjih šest mjeseci nalazi u Ukrajini, a i prije početka ruske invazije putovao je zemljom i bilježio tamošnja zbivanja. Sada je Harding dao pet predviđanja o tome što će se narednih 6 mjeseci događati na bojištu u Ukrajini.

1. Rat će vjerojatno trajati najmanje godinu dana, ali njegov intenzitet jenjava

Možda je prošlo šest mjeseci rata, ali ni Ukrajina ni Rusija nisu spremne prestati se boriti. Usprkos svim gubicima koje su obje snage pretrpjele. Ukrajina želi natrag svoje teritorij, a Rusija želi nastaviti nanositi bol ne samo Kijevu, već posredno i zapadu. Kremlj vjeruje da će zima ići u njegovu korist. Otkako su se pojavili dokazi o masakru u Buči nije bilo pregovora između Ukrajine i Rusije. No ipak linije fronta nisu se puno mijenjale još od pada Lisičanska u lipnju. Obje strane sve se više doimaju iscrpljenima od borbe.

2. Kijev nema sredstava za učinkovit konvencionalni protunapad

Ukrajina bi željela ponovno zauzeti grad Herson, koji se nalazi zapadno od rijeke Dnjepar. Ali visoki ukrajinski službenik otkrio je u četiri oka novinaru Guardiana kako “Ukrajinci nemaju dovoljno ljudstva niti oružja da Ruse potisnu nazad koliko bi to htjeli”. Strategija Kijeva zato u posljednje vrijeme uglavnom uključuje raketne napade s većih udaljenosti (do 80 kilometara) i odvažne napade specijalnih snaga na ruske baze duboko iza bojišnice.

Predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak rekao je da je sada cilj napada “stvoriti kaos unutar ruskih snaga”. I dok će takva taktika zasigurno umanjiti učinkovitost napadača, nije vjerojatno da će dovesti do toga da se Rusi predaju i prepuste Herson Ukrajincima.

3. Premda Moskva i dalje želi nastaviti osvajati ukrajinska prostranstva, njen fokus bit će na zadržavanju onoga što su ranije osvojili

Moskva zapravo nema nikakav ofenzivni plan osim korištenja moćne artiljerije, te totalnog uništenja mjesta i gradova koja im se nađu na putu. Čine to jer je učinkovito, a i dijelom kako bi smanjili vlastite ljudske gubitke. Rusi nastavljaju s ovom strategijom i oko Bakhmuta u Donbasu, ali napredak je spor. Dijelom zato što su morali poslati dio snage u Herson.

Putin možda nije postigao ono čemu se nadao na početku rata, ali Rusija sada pod kontrolom ima velike dijelove ukrajinskog teritorija na istoku i jugu, te aktivno najavljuje referendume o aneksiji. Kako se hladnije vrijeme približava, Moskva će se vjerojatno usredotočiti na konsolidaciju onoga što ima.

4. Zima će uzrokovati novu izbjegličku krizu, a hladnoća će kreirati veliku priliku za one koji ju iskoriste na pravi način

Ukrajina je već zabrinuta jer neće biti plinskog grijanja za stambene blokove u pokrajini Donjeck, kao ni u drugim područjima koji se nalaze na prvoj liniji fronte. Jedan humanitarni dužnosnik predvidio je da će zimi doći do novog vala migracija, kada bi čak 2 milijuna ljudi iz Ukrajine moglo krenuti prema Poljskoj.

Rusi zimu vide kao priliku. Ukrajina se boji da će Rusi tada ciljati na njezinu energetsku mrežu, te da bi jednostavno mogli ogromnu nuklearnu elektranu Zaporožje. Moskva se također se nada da će europski problemi s opskrbom plina ići u njenu korist. Proljeće bi, međutim, moglo biti vrijeme za novo grupiranje snaga. Obje strane napunit će baterije i krenuti u možda odlučujuće bitke.

5. Zapad mora odlučiti želi li uistinu da Ukrajina pobijedi

Ukrajina bi bila poražena bez zapadne vojne pomoći. Ali zapad im ipak nije isporučio dovoljno oružja, poput borbenih zrakoplova, koji bi omogućili Kijevu da uistinu otjera ruske osvajače. Političari stalno govore o potrebi prisiljavanja Rusije na predratne granice, ali Ukrajini ne daju dovoljno oružja kako bi Ukrajinci to mogli uistinu i učiniti.

U isto vrijeme, humanitarna kriza u Ukrajini je sve očitija. Nema niti približno dovoljno novca za obnovu – mnoge kuće sjeveroistočno i sjeverozapadno od Kijeva i dalje stoje uništene pet mjeseci nakon što su Rusi otišli. Očajno stanovništvo žive u garažama ili improviziranim montiranim kućicama.

https://www.jutarnji.hr/Hrvatsko nebo