Zoran Krešić: Ukidanjem konstitutivnih naroda riskira se srušiti Dayton i uvesti BiH u nasilje
Vrijeme:3 min, 5 sec
Njemačka rezolucija prijeti stabilnosti, tvrde autori Marta Vrbetić i David de Bruijn.
Gubljenje ravnoteže u BiH naslov je analize koju su u dnevnoj online tiskovini Brussels Morning objavili dr. David de Bruijn i dr. Marta Vrbetić kojom su kritizirali nedavnu rezoluciju njemačkog Bundestaga ističući kako se zauzimanjem za dokidanje konstitutivnih naroda predstavlja poziv za napuštanje podjele vlasti u BiH, čime se proturječi utvrđenoj politici EU-a te riskiranje mira i nenasilja u zemlji, a za što je temelje postavio SAD.
De Bruijn je profesor filozofije na Sveučilištu Auburn u Alabami dok je Marta Vrbetić suradnica u programu Global Europe pri Međunarodnom centru za znanstvenike Woodrow Wilson u Washingtonu. Autori navode kako naslov rezolucije za BiH “Pružiti potporu BiH na putu k boljoj budućnosti” posve odudara od sadržaja jer je “opasno neuravnotežena i eksplicitno odbacuje temeljne značajke Daytonskog sporazuma”.
Negiranje Ustava i Suda
Više od separatizma Srba, čiji prijedlog navodno ima cilj zaustaviti, prijedlog prijeti poremetiti ionako osjetljivu ravnotežu u bošnjačko-hrvatskom dijelu BiH, FBiH, tvrde Vrbetić i De Bruijn. Podsjetili su zašto je bilo važno autorima Daytona pažljivo kalibrirati između nacionalnih skupina koje čine Bosnu i Hercegovinu te da se ne može odbaciti koncept konstitutivnih naroda.
– Dok rezolucija Bundestaga sadrži mnogo apstraktnih kritika državnih struktura u BiH, dokument zapravo izostavlja svoj središnji cilj: pravnu ulogu načela “konstitutivnih naroda” kako funkcionira unutar Daytonom predviđene državne strukture BiH. U skladu s ovim načelom, koje je više puta potvrdio Ustavni sud BiH, daytonske odredbe o osiguravanju ravnoteže zastupljenosti Bošnjaka, Hrvata i Srba u državnim institucijama BiH nisu (takoreći) osmišljene nehotice. Umjesto toga, predstavljaju temeljni aspekt mira i državnog temelja BiH: da sve tri glavne nacionalne skupine u BiH imaju podjednaku ulogu u određivanju karaktera države – ističu u analizi.
Oni citiraju odredbe odluka Ustavnoga suda po kojemu “načelo konstitutivnih naroda ima ključnu funkciju isključivanja međuskupinskih napetosti i sukoba oko demografskih i teritorijalnih većina – istih pitanja koja su igrala tako razornu ulogu u 90-im”. Njemački Bundestag to u cijelosti odbacuje. Kritično, ova točka u izravnoj je suprotnosti s presudom “Ljubić” Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U presudi “Ljubić”, Sud je presudio da su u nekim slučajevima izborna prava Hrvata ugrožena izbornim slabostima koje zahtijevaju reformu. Istu preporuku naknadno je podržala Venecijanska komisija. Još nedavno Europsko vijeće postavilo je istu izbornu reformu kao uvjet da BiH dobije status kandidata. Ipak, iako Bundestag ističe niz drugih pravnih presuda koje bi trebale informirati izborni sustav u BiH, “Ljubić” je evidentno odsutan – podsjećaju dr. Vrbetić i De Bruijn.
Oni dodaju kako autori rezolucije njemačkog Bundestaga pišu ovaj dokument kao da uopće ne postoji Daytonski sporazum. – Kao što su pisci Daytona jasno shvatili, entitet koji dijele Bošnjaci i Hrvati – Federacija – nastao je kao bitan preduvjet za vojno i diplomatsko rješenje rata iz 90-ih. Odnosno, Holbrookeov tim tjerao je Bošnjake i Hrvate na suradnju i okončanje njihovog sukoba 1992. – 1994. na temelju američkog uvjerenja da je to jedini način na koji se srpskim snagama u Bosni može oduprijeti – navode autori.
Cholletov poučak
Podsjetili su i na navode iz knjige Dereka Cholleta, aktualnog savjetnika državnog tajnika Antonyja Blinkena, a ranije Holbrookea i Strobea Talbotta, koji je naveo da je strateški važno ojačati savez Hrvata i Bošnjaka. – Ishitrenim ukidanjem daytonskih odredbi koje se bave podjelom vlasti u FBiH, Bundestag danas ne samo da pogoršava napetosti nego još dublje, rezolucija Bundestaga potkopava uvjete koji su osiguravali nenasilje gotovo trideset godina – upozoravaju. Američki znanstvenici upozoravaju da rezolucija Bundestaga upućuje BiH da ne slijedi i eksplicitne korake koje je EU postavio za kandidaturu BiH s ispunjavanjem izbornih reformi. Ironija je da je Njemačka bila protiv kandidacijskog statusa BiH s EU-om, dok su pro-daytonske Hrvatska, Austrija i Slovenija to poduprle.
Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba /Hrvatsko nebo
