Croatia rediviva ča-kaj-što u petak u Selcima na otoku Braču

Vrijeme:2 min, 57 sec

 

Smotra svoje formativne ideje (trojedna narav hrvatskoga jezika, koineizacija, Zlatna formula ča-kaj-što) drži iznimno važnima za sadašnjost i budućnost hrvatskoga jezika, te upućuje na njihovu zaštitu, promicanje u kulturnoj javnosti i obrazovnim ustanovama.

Od 1991. održava se svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču, temeljena na principu trojedne naravi hrvatskoga jezika i njegovih vezujućih potencijala. Namjera njezina utemeljitelja (Dr. Drage Štambuka) bila je postizanje potpunijeg uvida u to što nam i kakav nam cjelokupni jezik jest, te integracija njegovih idioma: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.

Naime, bečkim izborom štokavice za standardni jezik Južnih Slavena 1850. (Vuk Karadžić, Jernej Kopitar; balkanska politika Bečkoga dvora) i radikalnom aplikacijom iste od Ljudevita Gaja, oca ilirizma (uz odbacivanje čakavice i kajkavice, što mu je i Krleža zamjerio), kao i daljnjim djelovanjem hrvatskih vukovaca stvorene su razdjelnice u hrvatskome jeziku. Stoga je zadaća rečene smotre ublažiti/zacijeliti spomenuti raskol tretirajući u nastupima hrvatskih pjesnika ravnopravno standardnim štokavcima – čakavce i kajkavce, te nestandardne štokavce.

Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, središnju ideju rečene smotre, nakon Štambukova oznakovljenja i cjeloživotna njena promicanja, konačno je na autorov prijedlog 29. studenoga 2019. Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture RH proglasilo – kulturnim dobrom RH i stavilo na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine; ovim činom ostvario se „na mala vrata“ zakonski preduvjet revalorizacije sveukupnog hrvatskog povijesnog jezičnoga nasljeđa i rasute mu baštine (Rješenje kulturnoga dobra pod brojem Z – 7412), te otvorio prostor za daljnje postupanje u štićenju i skrbi za ovo naše neprocjenjivo kulturno dobro, esencijalno za hrvatski jezik, književnost, kulturu, identitet i politiku. Rečeno Rješenje odredba je o hrvatskome jeziku i kao integracijsku potku neophodno ju je unijeti u Matičin pripremani Zakona o hrvatskome jeziku.

Zagreb: Književnik i diplomat Drago Štambuk | Autor : Marko Prpic/PIXSELLFoto: Marko Prpic/PIXSELL01.08.2019., Hotel Palace, Zagreb – Knjizevnik i diplomat Drago Stambuk. Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Ovogodišnja svehrvatska jezično-pjesnička smotra na središnjem Trgu Stjepana Radića, pred crkvom Krista Kralja, u Selcima na otoku Braču, po 32. put, održat će se u petak, 5. kolovoza 2022. u 21 sat obilježavajući 79. godišnjicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske (9. kolovoza 1943), uoči kataklizmičkog spomendana. Prelijepo kameno gnijezdo s osobinama grada, usprkos junačkih napora domoljubna načelnika Općine Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništena su u potpunosti i postala obilježena zauvijek. Od spomenuta barbarskoga čina nisu se nikada potpuno oporavila i još uvijek su gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije.

Smotra svoje formativne ideje (trojedna narav hrvatskoga jezika, koineizacija, Zlatna formula ča-kaj-što) drži iznimno važnima za sadašnjost i budućnost hrvatskoga jezika, te upućuje na njihovu zaštitu, promicanje u kulturnoj javnosti i obrazovnim ustanovama; smotri je omogućiti nesmetani nastavak i rast na dobrobit hrvatskoga naroda, njegova hrvatskoga jezika, kulture i identiteta.

Radost nam je pozvati sve prijatelje hrvatskoga jezika i poezije da 5. kolovoza 2022. borave u Selcima i nazoče jezično-pjesničkoj večeri koja počinje u 21 sat kada će se publici obratiti utemeljitelj Štambuk i gradonačelnik Marijančević, te otkriti nova 31. ploču na Zidu od poezije prošlogodišnjeg ovjenčanika (poeta oliveatus) Ivana Kramara, a čiju će poeziju predstaviti Luko Paljetak. Tijekom večeri nastupit će brojni hrvatski pjesnici iz svih triju hrvatskih idioma: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Povjerenstvo sastavljeno od dosadašnjih oliveata: Drago Štambuk, Luko Paljetak i Vlasta Vrandečić Lebarić izabrat će osobu koja će ponijeti naslov 32. poeta oliveatus, a maslinovim vijencem ovjenčanje će izvršiti utemeljitelj. Stihovi izabrani-ka/ce uklesat će se na 32. ploču Zida od poezije.

Smotra će se odvijati prema propisanim epidemiološkim pravilima dok traje velepošast krunatoga virusa.

Vecernji.hr/https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.