Pregled tjedna Hrvatskog neba (7)

Vrijeme:2 min, 54 sec

 

Ovaj tjedan objavili smo niz vrijednih kolumni i drugih sadržaja. Ovdje donosimo samo poveznice s izvorno našim kolumnama.

Kolumnist portala Hrvatsko nebo, Zdravko Gavran, inače jedan iz kruga inicijatora za osnivanje HDZ-a 1989., načinio je rekapitulaciju tuđmanizma i onoga što se poslije događalo. Njegov esej o političkoj doktrini Franje Tuđmana i do danas dovršenoj detuđmanizaciji HDZ-a  i Hrvatske objavljen ovaj tjedan na našem portalu u trima dijelovima privukao je veliku pozornost hrvatske javnosti.

Z. Gavran: Tuđmanizam je mrtav, politike oblikuju noviji čelnici i naraštaji! (1)

Zdravko Gavran: Tuđmanizam je mrtav, politike oblikuju noviji čelnici i naraštaji! (2)

Zdravko Gavran: Tuđmanizam je mrtav, politike oblikuju noviji čelnici i naraštaji! (3)

Zorica Vuković objavljuje prikaz povijesti i obnove Starog grada, to jest utvrde, Kaptol u Požegi.

Zorica Vuković: Kud narodna vojska prođe

U novom nastavku feljtonizirane knjige izabranih članaka „Hrvatski nacionalizam“ donijeli smo ogled u kojem dr. Ivo Korsky razmatra davne godine 1972. mogućnosti suradnje pripadnika protivničkih strana, partizanske, ustaške, haesesovske, ostalih, iz razdoblja NDH u novoj borbi za hrvatsku slobodu i državnu samostalnost.

Ogledi iz prošlosti Ivo Korsky: Hrvatski nacionalizam (12)

Daran Bašić donio je izbor dokumenata koji govore o protuhrvatskim aktivnostima „Alijinih mudžahedina“ i Armije BiH u doba rata:

Alijini mudžahedini bili su udarna pesnica velikomuslimanske i velikobošnjačke protuhrvatske strategije

Mnogi su mišljenja da je odstranjivanje od hrvatskog suvereniteta počelo kad je Dražen Budiša doveo Ivicu Račana na vlast (2000-2003), što je zapravo imalo jugoslavensko-komunističku rekonkvistu, vjerojatno je najpogubniji događaj u hrvatskoj politici od raspada komunizma do danas.“ Tako naš suradnik iz SAD-a Rudi Tomić započinje prikaz mozaika važnih hrvatskih sadržaja otada do danas, do HDZ-ova samoobojenja duginim bojama i velikog katoličkog glazbenog spektakla na Maksimiru, koji pokazuje da je u narodu ipak živ duh i da nam budućnost ne mora biti tako tamna kakvom se mnogima čini zbog stanja nacionalne politike i ostaloga.

Rudi Tomić: Čija je država – Lijepa Naša?

Da moram skratiti hipotezu, rekao bih: ukratko, nitko ne čita filozofiju, a još manje hrvatsku filozofiju hrvatskih filozofa na hrvatskom jeziku“, žali se u svom članku povremeni suradnik portala prof. dr. sc. Kristijan Krkač. On time upozorava na opasno gubljenje zanimanja za sadržaje filozofije, znanosti, kulture i umjetnosti među Hrvatima. I to ne samo među običnim ljudima, nego i među samim inteligentima – znanstvenicima, profesorima, stručnjacima, umjetnicima, djelatnicima u kulturi – te među aktivistima u politici i drugima koji bi sami morali održavati intelektualnu živost, a sadržaje kojima se bave širiti u narodu.

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač: NITKO NE ČITA FILOZOFIJU, A JOŠ MANJE HRVATSKU FILOZOFIJU

Desnica već godinama pokušava uvjeriti desne glasače da ne glasuju za ljevicu. Misli da će u tom nastojanju uspjeti ako optužuje ljevicu da je jugoslavenska, komunistička, globalistička, velikosrpska, antihrvatska, antikatolička, masonska, sotonska, plaćenička, izdajnička, lopovska, oportunistička, itd. U biti, ljevica i jest ili nešto od toga ili većinu toga skupa, ali takva desničarska taktika više ne daje rezultate, a svakako ih ne daje kao prije nekoliko godina.“ To ističe naš stalni kolumnist M. O. u ovotjednom Dnevnom bljesku.

S čime se desnica i desničari moraju otvoreno suočiti?

Prethodno:

Pregled tjedna Hrvatskog neba (6)

 

Hrvatsko nebo

Odgovori