NATO povećava broj vojnika u pripravnosti: ‘Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti’

Vrijeme:2 min, 11 sec

 

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.

“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada.

Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao “najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti”.

U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.

“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.

Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.

Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.

Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.

Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.

Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.

Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.

Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

 

https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.