Pregled tjedna Hrvatskog neba (6)

Vrijeme:5 min, 49 sec

 

U proteklom tjednu naš portal donio je niz zanimljivih kolumni i prikaza javnih nastupa naših suradnika.

U formalno demokratskoj Hrvatskoj, status “neprijateljske emigracije” odnosno “vanjskog i unutarnjeg neprijatelja” pretvoren je u status “neprijateljske opozicije”. A najveći cirkus nastaje kada se “neprijateljska opozicija” udružuje s lijevim dijelom establišmenta u opoziciji radi obaranja tobože desnog dijela establišmenta na vlasti, stajalo je u uvodu Šiljine kolumne od prošlog petka navečer.

Šiljo: Od “vanjskog i unutarnjeg neprijatelja” do “neprijateljske opozicije”

Kolumna je zaključena ovako:

I  iskustvo s političkim pokušajima i (ne)uspjesima tijekom posljednjih dvaju desetljeća u samoj Hrvatskoj, a i među opozicijskim Hrvatima u BiH, pokazuje da su se komadići opozicijskih snaga umjesto povezivanja i organskog rasta stalno iznova razbijali u sve manje dijelove, u prašinu, atome. Time su postajali sve manjom ugrozom odnosno konkurencijom i mogućim korektivom za one „vlastite“ na vlasti – koji si i dalje mogu dopuštati što hoće, mogu se bahatiti koliko hoće i mogu činiti sve što im njima nadređeni gospodari zapovjede.

Osobito je sve skupa burleskno kada dođe do očijukanja lijeve i desne oporbe. Najgore je naime kada se dio establišmenta uortačuje s pozicije opozicije protiv establišmenta kojega je inače dio.

Osim ocjene da je prava opozicija zapravo sam hrvatski narod, ali politički razmvrvljen i u sebi podijeljen, u korist vladajućih slojeva, ovdje se iz rečenoga ne izvode drugi zaključci. To se prepušta čitateljima. Oni ih mogu iznijeti u obliku komentara na ovom portalu i na FB-stranici Hrvatskog neba i Pokreta za hrvatsku budućnost. Ili sami za sebe.

 

Kolumnist Hrvatskog neba, analitičar međunarodnih odnosa Zdravko Gavran nastupio je u pretprošlu srijedu u emisiji Laudato TV “Izdvojeno specijal”, a emisija je postavljena na mrežu naknadno. Vodila ju je urednica Nada Prkačin. Drugi gost bio je general u miru Željko Šiljeg. Glavna je tema bila “Rat u Ukrajini – iscrpljivanje i izgledanjivanje”, no osim o njoj bilo je riječi o još dvjema temama: srbijanskim optužnicama i jurisdikciji te o Bosni i Hercegovini.

Z. Gavran: Ili treći entitet, ili ukidanje obaju entiteta i regionalizacija BiH po uzoru na Švicarsku

 

„Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što,“ riječi su kojima je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman često završavao svoje govore.

Ove godine obilježava se 100 godina od njegova rođenja u Velikom Trgovišću kada je Franjo 14. svibnja 1922. izgovorio svoj prvi govor novorođenačkim plačem. Sin mu je Stjepan htio da taj dan proslavi hrvatski narod zajedničkim slavljem, pod nazivom Tuđman 100. Ideju je objasnio: „Ivo Sanader je, zajedno sa Stjepanom Mesićem i Ivicom Račanom, proveo detuđmanizaciju na državnoj razini, a Plenković je taj proces završio u HDZ-u. Čim je došao na čelo stranke, Plenković je rekao da će eliminirati iz nje sve desne i nacionaliste, i bio je iskren, u tome je uspio. Danas je HDZ pozicioniran na lijevom centru. Franjo Tuđman je vodio HDZ koji je imao i desno krilo, koje je odigralo važnu ulogu u stvaranju i obrani Hrvatske, ali Plenković je to krilo eutanazirao.“ Tako je svoju povremenu, ali redovitu kolumnu na našem portalu objavljenu u nedjelju započela Zorica Vuković.

ZORICA VUKOVIĆ: ZRNO GORUŠIČINO

Kolumna je zaključena ovako: Tu je i karizmatska zajednica Zagovorna mreža Hrvatske i njen voditelj Niko Rončević. Oni promiču geslo: Krunicom do pobjede, baš kao u Domovinskom ratu, i Krunicom spasimo Hrvatsku. Na sreću, to nije sve… To je naša snaga, to je naša nada. „Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima.“ Ef 6, 12-13  Poruka sv. Pavla nije samo za njegovo vrijeme. Ona je važeća kroz cijelu povijest. I sv. Ivan Zlatousti (oko 349. – 407.) je u jednoj svojoj propovijedi zaključio: „To što svijet postoji, možemo zahvaliti molitvama kršćana.“

 

„U ovim teškim vremenima, u kojima se nalazi hrvatski narod…“ – Koliko smo puta započeli razgovor, pisanje, obraćanje tim riječima. A i danas, silom prilika, moramo tako ovaj osvrt započeti. Jesu, teška su ova vremena u kojima se nalazimo, imamo državu za kojom smo toliko žudjeli, a kao da ju nemamo. Tako je u nedjelju započela kolumna “Dnevni bljesak”:

Starčević – nadahnuće malobrojnima koji još nisu bacili koplje u trnje

Vrijedi ju još jednom pročitati. Kao ohrabrenje u nevoljama.

 

Donijeli smo prikaz nove knjige kajkavske lirike; od trojice autora jedan je kolumnist Hrvaskog neba, inače i književnik koji piše i na hrvatskomu jezičnom standardu i na kajkavskomu, Nenad Piskač:

Trofelno skupzvučje

 

U još jednoj emisiji, ovaj put u Podcastu Velebit, gostovao je u utorak, 21. lipnja, na poziv voditelja Marka Juriča, kolumnist portala Hrvatsko nebo Zdravko Gavran. Glavnina razgovora odnosila se je na rat u Ukrajini, budući da je Z. Gavran publicist i književnik, hrvatski diplomat i analitičar međunarodnih odnosa, i na pitanja što će biti dalje, hoće li se rat proširiti i možda prerasti u sukob Rusije s NATO-om, u širi konvencionalni ili u nuklearni odnosno svjetski rat. Manji dio razgovora odnosio se je na stanje i političke  procese u Hrvatskoj. Darko Daran Bašić ovako je sažeto prikazao glavne naglaske iz dvosatnog razgovora:

Voditelj je osobito inzistirao na pitanjima o programskoj orijentaciji, povijesti i identitetu HDZ-a, budući da je Z. Gavran bio član Inicijativnog kruga za osnivanje HDZ-a od samog početka, član prvih godina nekih najviših stranačkih tijela, pa Tuđmanov savjetnik za odnose s javnošću i drugo. Zanimala ga je komparacija prijašnjih i sadašnjih politika koje je HDZ vodio odnosno vodi kao vladajuća stranka u Hrvatskoj, tj. usporedba Tuđmanove i Plenkovićeve političke orijentacije. Bilo je riječi i o pitanju krize vođa, autoriteta i državnika na Zapadu, o unutarstranačkoj demokraciji i ponašanju članstva u HDZ-u, koji je Z. Gavran napustio prije četiri i pol godine, i o tomu koliko su u Hrvatskoj danas ostvareni izvorni nacionalni i demokratski ideali s kojima je hrvatski narod pod političkim vodstvom Tuđmana i HDZ-a krenuo u velike političke i druge promjene g. 1989. 

HDZ: Za “europsku Hrvatsku” ili za “hrvatsku Hrvatsku”?

 

U svojoj novoj kolumni “Dnevni bljesak”, na dan takozvanog “antifašizma”, M. O. se zapitao: “Zašto se Tito i njegovi komunisti nisu borili za uspostavu komunističke Hrvatske?” U tom pitanju sadržana je duboka istina i sam odgovor u čemu je s njima bio dvostruki problem, a takav dvostruki problem ostao je s mnogima od njih i do danas.

Zašto se Tito i njegovi komunisti nisu borili za uspostavu komunističke Hrvatske?

 

Protekli tjedan od petka do petka zaključio je naš kolumnist Šiljo, koji je prokomentirao rezultate samita Europske unije, donesene odluke i opće stanje sve  vidljivije babilonske zbrke u današnjoj Europi.

Šiljo: Kamo sva ta europska i balkanska prenemaganja uopće vode?

 

Prethodna istoimena kolumna:

Pregled tjedna Hrvatskog neba (5)

 

Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.