Blagoslovljen jedinstven spomenik ženama „brižnicama“

Vrijeme:4 min, 56 sec

 

 

U subotu 18. lipnja, u nazočnosti brojnih prijatelja, rodbine i uzvanika na obiteljskom imanju obitelji Petric kod Posušja blagoslovljen je spomenik „brižnicama“ – ženama koje su kroz stoljeća bile nositeljice hrvatskog identiteta i opstanka.

U subotu 18. lipnja, u nazočnosti brojnih prijatelja, rodbine i uzvanika na obiteljskom imanju obitelji Petric kod Posušja blagoslovljen je spomenik „brižnicama“ – ženama koje su kroz stoljeća bile nositeljice hrvatskog identiteta i opstanka.

„Matere, brižnice naše, ljubeći Boga, rod i porod svoj i didovinu svoju, križ svoj nosile, zavjet nam ostavile; poštujete i branite svoje“, riječi su poruke poduzetnika Mire Petrica, uklesane na spomeniku akademskog kipara fra Joakima Gregova, posvećenom svim majkama, nositeljicama obitelji i onim ženama koje usađuju ljubav prema Bogu i domovini, a blagoslovljenog u pitoresknom hercegovačkom mjestašcu Petrici, pokraj Posušja.

Vlasnik nakladničke kuće „Alfa“ u Zagrebu, Miro Petric, iskonsku ljubav prema svom rodnom kraju iskazuje oplemenjivanjem prostora svoga prostranog dvorišta sadnjom i održavanjem karakterističnih biljaka i stabala posuškog zavičaja i sljubljivanjem te bogomdane prirode s umjetničkim djelima. Na početku svečanosti pozdravio je sve okupljene, podsjetivši na obećanje koje je dao prije tri godine kada je u istom dvorištu javnosti predstavljen kameni spomenik Juditi, glavnoj junakinji epa oca hrvatske književnosti Marka Marulića, kada je rečeno da će taj spomenik dobiti svog para.

Tumačeći nadalje što znači pojam „brižnica“, od djetinjstva kada majke brinu za svoju djecu u svim okolnostima života, pa „brižnica“ koje su kroz stoljeća, unatoč raznim proganjanja raznih ideologija, bile nositeljice obiteljskog i narodnog opstajanja, Petric je pojasnio da se hrvatska kraljica Jelena uklapa uz majke i djece prikazanih na spomeniku jer je rodila kralja Stjepana i odrekla se kraljevstva da bi pomagala sirotinju. „Briga za opstanak je motiv da ovo napravimo“, rekao je na kraju svoga obraćanja Petric, zahvalivši svome sinu Ivanu što je financijski potpomogao postavljanje tog spomenika koji je nastao na tragu zajedničkog razmišljanja s hvarskim gvardijanom i kiparom „barba Jakim“.

Okarakteriziravši svečanost otkrivanja spomenika kao neuobičajeni i rijedak događaj u kojem umjetnik smješta u krasan prostor takvu lijepu skulpturu, poznati kritičar, antologičar i prevoditelj te književni tajnik Matice hrvatske Božo Petrač, rekao je da bi se vjerojatno svi nazočni okupili i puno prije da nije bilo pandemije koja je poremetila mnoge stvari. Izrazivši radost zbog tog događaja, Petrač je podsjetio na godine raznih obljetnica koje su označile hrvatsku povijest, a u kojima povlašteno mjesto pripada hrvatskim ženama. Prisjetivši se kraljice Jelene, uzorne žene koja je život posvetila darivanju i čuvanju života, Petrač se osvrnuo na nemile događaje nakon nesretnog Prvog svjetskog rata, pa na žene koje su živjele 1941. i pronijele hrvatstvo koje je gotovo bilo uništeno, na godinu Hrvatskog proljeća 1971. u kojem su sudjelovali mnogi nazočni te godinu 1991. kad se hrvatska upisuje na zemljopis na tu veliku mapu slobodnih međunarodno priznatih naroda. „Ovo je spomenik fra Jakova Gregova koji je njime uspio pokazati što su bile žene kroz hrvatsku povijest, što su te žene namrle kroz hrvatsku povijest i što te žene ostavljaju hrvatskom narodu kroz povijest“, istaknuo je Petrač, zaključivši: „Danas u prigodi otvaranja ovoga velebnog spomenika našega fra Jakova, skulpturi Marka Marulića pridodajemo niz žena različitih dobi, upravo s tom sviješću da je na tim ženama zapravo opstalo i opstaje naše hrvatstvo.“

Povjesničar i publicist prof. dr. sc. Nevio Šetić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli govorio je o kraljici Jeleni i njezinu vremenu u X. stoljeću; moćnoj ženi kralja i majci kralja, koja je iza sebe ostavila velebne građevine crkve, pomagala, ukorjenjivala snagu, a svojim duhom udahnjivala snagu za dalje. „Europska historiografija kaže da se tragovima prošlosti trebate baviti u sadašnjosti. A u hrvatskoj kulturi se iz generacije na generaciju prenašala vrijednost opstanka, vrijednost tradicije i vrijednosti našeg identiteta. Ovaj spomenik to potvrđuje. Time mi jačamo svoju svijet, svoju snagu i svoj opstanak, a sve to temelji naš smisao“, rekao je dr. Šetić podsjetivši da se o kraljici Jeleni zna jako puno jer je don Frane Bulić krajem 19. stoljeća uspio rekonstruirati epitaf s njezinog groba gdje je pokopana u crkvi u Solinu, utvrdivši datum smrti i niz drugih činjenica. „Kraljica Jelena nije mit nego su činjenice“, rekao je dr. Šetić zahvalivši Petricu što podizanjem takva spomenika pronosi za buduće generacije jasnu sliku vrjednota opstanka.

Kada je na proslavu 1000. obljetnice smrti kraljice Jelene, 1976. godine, 100.000 ljudi došlo u Solin, što je to Hrvatska doživjela u socijalističkoj stvarnosti, zapitao je dr. Šetić, napomenuvši da su oni došli na tragu ideje opstanka. Ta ideja je opstala i ta ideja je obranila Hrvatsku 1991. te i živi danas Hrvatsku, zaključio je dr. Šetić čestitajući Petricima na smislu i poruci spomenika, na čijem podnožju kipa kraljice Jelene stoji uklesano: „Kraljica Jelena, mati kralja Stjepana Držislava, 967-997., za života je bila mati kraljevstva, zaštitnica sirota i udovica, imenom Jelena Slavna“.

Gimnazijalka Antea Dedić, unuka Mire i Irene Petric, nakon što je pročitala pjesmu nazočnog pjesnika i generala Ivana Tolja „Pod hrastom“, iz pjesničke zbirke „Drinske elegije“ otkrila je spomenik, na radost svih okupljenih koji su dugotrajnim pljeskom nagradili interpretaciju pjesme i otkrivanje spomenika.

Na završetku dirljive svečanosti, koju je obasjavalo žarko sunce i hladio lahor laganog povjetarca, uz prigodne riječi o majci – najvećoj među svim stvorenjima – i poticajima da se gledajući u taj spomenik više razmišlja o Bogu i onome što majke čine za svoju djecu, blagoslovnu molitvu izrekao je fra Milan Lončar iz župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Posušju.

Svi prolaznici i putnici namjernici, koji će prolaziti uz imanje obitelji Petric u Županiji zapadnohercegovačkoj, moći će se mislima lakše vraćati u hrvatsku povijest i razmišljati o odrednicama sadašnjeg hrvatskog identiteta i opstanka uz dvije dominantne skulpture u prostoru mira i tišine, te u sjeni križa koji objedinjuje skulpture i njihove likove za uspomenu napraviti pokoju fotografiju i poslati u svijet svojim sunarodnjacima. (kta/n.p.)

 

https://www.ktabkbih.net/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.