Zoran Krešić: Dodijeliti Hrvatima u BiH položaj Flamanaca ili Nijemaca u Belgiji
Vrijeme:3 min, 35 sec
U slučaju Hrvata, ta bi institucija mogla biti Hrvatski narodni sabor BiH, a analogne bi mogla organizirati i druga dva konstitutivna naroda
“Oduvijek smo znali da su Belgija i Hrvatska dobitna kombinacija! Vjenčali su se hrvatska olimpijska atletičarka Blanka Vlašić i Ruben van Gucht, poznati sportski novinar nacionalne Flamanske televizije. Od srca čestitamo budućim roditeljima i želimo im puno sreće u zajedničkom životu”.Objava je to Veleposlanstva Kraljevine Belgije u Zagrebu koja tek malo boljim grebanjem po površini ukazuje na to kako je moguće istodobno graditi zajednički, ali i pojedinačne identitete države, ali i tamošnjih narodnih zajednica. Sve što BiH ne uspijeva jer je razapeta između bošnjačkog unitarističkog koncepta dominacije i negiranja pojedinačnih identiteta te srpskog separatizma koji pak negira mogućnost zajedničkoga življenja i dugoročnog opstanka takve zajednice.
Više slojeva vlasti
Primjer pak Belgije pokazuje kakva je moguća BiH, a što prije svega podrazumijeva odustajanje od aktualnih političkih paradigmi. Suprug Blanke Vlašić radi na Flamanskoj televiziji što je u Belgiji standard koji Hrvati u BiH mogu samo sanjati i odraz je upravo toga poštivanja identiteta. Jednako tako postoje javni servisi na francuskom, odnosno njemačkom jeziku. I ne samo to. Upravo zbog složene situacije u Belgiji postoji šest različitih slojeva vlasti od općinske, pokrajinske, regionalne, komunalne, federalne i europske. Primjerice, izborne jedinice razlikuju se na različitim izborima, ali se formiraju na temelju pokrajina – entiteta. U ovoj zemlji se na temelju jezične pripadnosti u suštini osigurava zastupljenost različitih narodnih zajednica.
Tako Flamanci, Valonci i njemačka manjina imaju svoje nacionalne parlamente. Dakako, i medije. Vrlo slično, kako to traže Hrvati u BiH da se presuda Ljubić provede u praksi tako da se osigura mogućnost da Hrvati mogu dominantno utjecati na izbor svojih političkih predstavnika, neovisno o njihovim nacionalnim pripadnostima, to bošnjačka strana ne želi prihvatiti. Belgija ima federalni sustav. U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teorijski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Pri sastavljanju vlade vodi se računa o paritetu. Upravo složena federalna struktura Belgije može se promatrati analogno konstitutivnim narodima u BiH, s tom razlikom da su, za razliku od BiH, ustavno definirane ne samo one same nego i njihova predstavnička i izvršna tijela te proračuni. Tri teritorijalno definirane regije – Flandrija, Valonija te regija Bruxelles – Prijestolnica, koje se dijele na pokrajine, a ove na općine.
Prema navodima iz analize Instituta za društveno-politička pitanja iz Mostara, regije bi se mogle smatrati analognim entitetima u BiH, a regija Bruxelles -Prijestolnica s Distriktom Brčko, stoji u tekstu Večernjeg lista BiH.
Zoran Krešić: S četiri federalne regije moguće ukinuti nacionalni koncept i “dati” vlast građanima
Upravo Flamanska zajednica, čiji je član i televizijski novinar Ruben van Gucht i njezina zakonska ovlaštenja teritorijalno se poklapaju s regijom Flandrija, ali obuhvaćaju i regiju Bruxelles. Prijestolnica Frankofona zajednica se, također, poklapa s regijom Valonija, kao i regijom Bruxelles – Prijestolnica. Njemačka zajednica, najzad, obuhvaća dio jedne od pokrajina (Liège) unutar regije Valonija. Regija Flandrija ima jedinstvenu skupštinu i vladu, čije se odluke odnose na poslove te regije, ali i Flamanske zajednice, pri čemu flamanski zastupnici iz regije Bruxelles – Prijestolnica ne mogu utjecati na odluke koje se tiču regije Flandrija, nego samo na one koje se odnose na Flamansku zajednicu. Prema IDPI-u ovakva bi rješenja mogla biti primijenjena i u BiH, primjerice tako što bi entiteti ili drukčije nazvane teritorijalne jedinice, čiji bi broj mogao biti promijenjen izmjenama Ustava, imali ulogu koju u Belgiji imaju regije, dok bi konstitutivnim narodima bile Ustavom dodijeljene odgovarajuće institucije u rangu zajednica.
HNS kao institucija
U slučaju Hrvata, ta bi institucija mogla biti Hrvatski narodni sabor BiH, a analogne bi mogla organizirati i druga dva konstitutivna naroda, pri čemu bi sve te institucije imale nadležnosti nad identitarno relevantnim potrebama pripadnika sva tri naroda na cijelom teritoriju BiH, kako unutar tako i izvan teritorija teritorijalne zajednice u kojoj je dotični narod većinski. Flamanci i Valonci imaju mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike na razini teritorijalno utemeljenih regija koje bi se mogle usporediti s entitetima u BiH, kao i na razini neteritorijalno utemeljenih zajednica kakve u BiH ne postoje, a za čije se uvođenje zalažu mnogi hrvatski predstavnici.
Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
