Ovo su neki od scenarija za kraj rata u Ukrajini: Putin mora ići na sve ili ništa

Opasna je planirati rat velikih razmjera i pokušati predvidjeti kako će takvi događaji završiti. Sve više se počinju pojavljivati ​​neki potencijalni scenariji o tome kako bi rat u Ukrajini mogao završiti. Rusija je tražila brzu i odlučnu pobjedu u Ukrajini, očekujući da će moći zadati žestoki udarac ukrajinskom vodstvu. No, to se nije dogodilo, piše Euronews.

Rusija je 24. veljače imala snagu od oko 190.000 vojnika koje je iskoristila za izvođenje opće ofenzive na gotovo cijelu Ukrajinu. Sredinom travnja, do trenutka kada je Rusija pokrenula “novu fazu” svog rata, usredotočenu na istočnu i južnu Ukrajinu, ove ogromne ruske snage već su bile iscrpljene u značajnoj mjeri. Rusija je brzo restrukturirala snage povučene iz sjeverne Ukrajine, spojivši jedinice kako bi nastavili sa svojom “specijalnom operacijom”. Ruska vojska također nastoji regrutirati i strane borce.

Putin će se vrlo brzo suočiti s izborom: ili će krenuti u ružan i dug rat iscrpljivanja; ili će se odlučiti udvostručiti u svojoj ofenzivi, preuzimajući više rizika kako bi spasio svoj rat. No, kakvi su sve scenariji mogući za kraj rata u Ukrajini nije još sasvim jasno. No, ovdje su nabrojani neki od njih.

Putin se udvostručuje i “pobjeđuje”

Moskva provodi “specijalnu operaciju”, a ne rat, a to ima vrlo konkretnu implikaciju. Rusija bi u ratu mogla pozvati ročnike i pričuvnike da mobiliziraju svoju vojsku u potpunosti. U okviru “specijalne operacije” ograničena je na djelatne i ugovorne vojnike. Međutim, Ukrajina je u punom ratnom stanju, mobilizira aktivne vojnike, pričuvnike i teritorijalne jedinice. Kijevu ne nedostaje muškaraca i žena spremnih boriti se za obranu zemlje. Kako bi se tome suprotstavio, Putin ima jednu očitu opciju: službeno objaviti rat. Nagađanja su bila velika o tome bi li Putin uopće mogao objaviti rat već 9. svibnja tijekom “Dana pobjede” što se nije dogodilo. No ta se mogućnost u potpunosti ne bi mogla isključiti. Takva objava bi mu pomogla da zaustavi gubitke i pošalje dodatna pojačanja. Tada bi Moskva mogla povećati svoje ciljeve.

Putin se udvostručuje i pregovara

Osim prednosti na bojnom polju, pojačavanje snaga bi Putinu mogao biti jedini način da stekne dovoljno utjecaja da u budućim pregovorima dobije dobre uvjete za Rusiju – da Кrim, Donbas i veći dio južne Ukrajine ostanu pod ruskom kontrolom, a da Ukrajina ostane “neutralna“ ”. Najava potpune mobilizacije mogla bi Moskvi pomoći da dobije bilo koju snagu koju smatra da joj je potrebna, nakon neuspjelog početka invazije. To također može objasniti zašto je Rusija odlučila uzburkati situaciju u obližnjoj Moldaviji, podižući bauk moguće intervencije koja bi se svakom racionalnom promatraču činila pogubnom. Stalna prijetnja “nuklearnog rata” također služi kao način za poboljšanje pregovaračke moći Rusije. U ovom scenariju, Putin zvuči kao da je voljan uložiti sve, samo da bi prisilio Kijev i njegove saveznike da se nagode. To je ono što su neki analitičari i vlade mislili da Putin čini prije nego što je zapravo izvršio invaziju 24. veljače – čime su dokazali da nisu u pravu.

Putin se udvostručuje i gubi 

Postoji razlog zašto Putin nije krenuo u rat punog razmjera, osim činjenice da je očito pogrešno procijenio s kolikim će otporom naići njegova invazija na Ukrajinu. Odlazak na punu mobilizaciju eksponencijalno podiže njegovu vlastitu domaću izloženost. Ograničavanje operacije na Donbas nakon proglašenja potpune mobilizacije činit će se kao premali “uspjeh”, pogotovo ako se trošak koji je povezan s njom mjeri u desecima tisuća mrtvih ruskih vojnika. Da stvar bude gora, šanse da bi potpuna mobilizacija preokrenula tijek rata zapravo nisu tako velike. Prvo, potpuna mobilizacija se ne događa preko noći. Rusiji će možda trebati tjedni, ako ne i mjeseci da mobilizaciju podigne na potpuni ratni položaj. Drugo, ruski rezervisti i ročnici nisu baš spremni za ono što ih čeka u Ukrajini.

Rusija pretvara rat u “zamrznuti” sukob

Za Putina postoji “razboritiji” način djelovanja, za koji se misli da je vjerojatniji od “udvostručenja” s obzirom na rizike koji su uključeni. Umjesto eskalacije svog kopnenog rata, Rusija bi mogla pokušati jednostavno “zaključati” teritorij koji je već osigurala. Ukrajina se bori na vlastitom teritoriju, što je vojna prednost. Ali to također znači da njezino gospodarstvo trpi daleko veću štetu od ruskog, unatoč teškim sankcijama usmjerenim na Moskvu. Svjetska banka nedavno je predvidjela da će se ukrajinsko gospodarstvo smanjiti za 45%. Nasuprot tome, najviša procjena sugerira da će se rusko gospodarstvo smanjiti za 15%. Ovo ne bi bio prvi put da Rusija primjenjuje takvu strategiju “iscrpljivanja” i pretvara aktivni sukob u zamrznuti zbog nedostatka boljeg rješenja. Zamrznuti sukob ima jednu ključnu prednost za Rusiju: ​​mogao bi joj pomoći demobilizirati a Zapad. Kako borbe postaju sporadičnije, pažnja medija može se preusmjeriti na druge krize, kao što je bio slučaj sa Sirijom i Ukrajinom nakon 2014.

Ukrajina pobjeđuje

U modernom ratovanju pobjeda je nedostižan koncept, nešto što Moskva otkriva u Ukrajini. Ali kada se branite od invazije, pojam “pobjede” je relativno jednostavan: protjerivanje osvajača je konačni cilj. Troškovi mogu biti vrlo visoki, a u mnogočemu bi ovo bila pirova pobjeda s obzirom na razmjer štete nanesene zemlji i ratne zločine koje su počinile sile invazije. Ukrajinska bi pobjeda vjerojatno došla zbog iscrpljivanja ruskih snaga, bilo zbog iscrpljujućih ofenziva, bilo zbog potrebe za održavanjem kontrole nad sve popunjenijim područjima.  Osim što prijeđe na punu mobilizaciju, Rusija će biti zaglavljena s degradirajućom silom koju ne može napuniti dovoljno brzo da napreduje. Također je malo vjerojatno da će Kijev nakon godina “zamrznutog sukoba” od 2014. biti spreman ponovno krenuti tim putem, osobito ako Rusija zadrži kontrolu nad kritičnim dijelovima svog teritorija i nastavi učinkovito nametati pomorsku blokadu. Analiza Euronewsa pisana je 9. svibnja. Dodajmo ovome i dvije ključne stvari koje su se u međuvremenu dogodile.

Finska i Švedska predaju zahtjev za ulazak u NATO

Finska i Švedska donijele su odluku da uđu u NATO unatoč tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin u priopćenju upozorio da će takvi planovi “negativno utjecati na njihove odnose”. Dodajmo ovome da će Švedska i Finska u srijedu zajedno predati svoje zahtjeve za članstvom u NATO savezu, rekla je u utorak švedska premijerka Magdalena Andersson.”U Švedskoj i Finskoj slažemo se da ruku pod ruku prođemo cijeli ovaj proces, a sutra ćemo podnijeti zahtjeve”, rekla je Andersson na zajedničkoj konferenciji s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom u švedskoj metropoli. Finski parlament izjasnio se u utorak za priključivanje NATO-u s golemom većinom od više od 95 posto glasova, čime je omogućeno da Helsinki pošalje u sjedište Sjevernoatlantskog saveza formalni zahtjev za članstvo. Isti dan švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde potpisala je zahtjev svoje zemlje za članstvo u NATO-u. Iako su Finska i Švedska povijesno neutralne, ruska invazija na Ukrajinu je stubokom promijenila javno mnijenje prema pridruživanju vojnom savezu. S izuzetkom Ankare, ostale članice NATO-a podržavaju kandidaturu te dvije zemlje. Ovaj nadolazeći izbor značajno će utjecati na različite scenarije kraja rata.

Mariupolj je prepušten u ruke Rusije

Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.  Evakuacija je vjerojatno označila kraj najdulje i najkrvavije bitke u ratu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je ubijeno više desetaka tisuća ljudi, tvrdi Ukrajina.  Stotine ukrajinskih vojnika i civila tjednima su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstal. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak.

Vecernji.hr/Hina/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo