Finska i Švedska podnijele prijave za članstvo u NATO-u

Vrijeme:2 min, 9 sec

 

Nakon desetljeća neutralnosti, Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za ulazak u NATO. Potrebna ratifikacija mogla bi potrajati godinu dana – a Turska prijeti vetom.

Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u. Dvije nordijske zemlje zajedno su predale zahtjeve za članstvo u Bruxellesu. „Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu u glavnom sjedištu NATO-a na kratkoj ceremoniji, na kojoj su švedski i finski veleposlanici predstavili zahtjeve za članstvo. „Izrazito pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u. Oni su naši najbliži partneri i njihovo članstvo u NATO-u povećat će našu zajedničku sigurnost”, rekao je Stoltenberg.

Razlog za želju Švedske i Finske da se pridruže vojnom savezu je zabrinutost zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Do sada su obje države desetljećima striktno vodile politiku vojne neutralnosti.

Neutralne države u EuropiNeutralne države u Europi

Ratifikacija je dugotrajan proces

Sada je na potezu Vijeće NATO-a koje će raspravljati o ovim zahtjevima za članstvo. Vijeće se sastoji se od predstavnika svih 30 država Saveza, odluka se mora donijeti jednoglasno. Prema navodima iz diplomatskih krugova, ratifikacija odluke o novim članovima od strane svih 30 parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u posljednje vrijeme nekoliko puta naglašavao da Hrvatska ne bi trebala dati suglasnost ulasku Finske i Švedske sve dok se ne riješi, po njegovom

mišljenju, diskriminirajući status Hrvata u Bosni i Hercegovini.

A i Turska je nedavno nekoliko puta jasno dala do znanja da je spremna  pristati na članstvo Finske i Švedske samo u zamjenu za ustupke. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan svoj stav objašnjava, između ostalog, navodnom potporom dviju zemalja zabranjenoj Kurdskoj radničkoj stranci PKK i kurdskoj miliciji YPG u Siriji, koje Turska smatra terorističkim organizacijama.

No, po mišljenju luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna, Erdogan je više zainteresiran za to da se Turskoj omogući kupovina američkih borbenih zrakoplova. SAD je uveo svojevrsan embargo na prodaju tih aviona nakon što je Turska kupila od rusije moderne protuzračne sustave.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je uvjeren da se problemi s Turskom mogu riješiti. „Odlučni smo riješiti sva pitanja i brzo doći do zaključka.”

Švedska i finska vojska su dobro obučene i optemljene Švedska i finska vojska su dobro obučene i opremljene

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjasnila se za ubrzanu proceduru.

Rusija je nedavno relativno mirno reagirala na te planove. Formalni ulazak Švedske i Finske u NATO vjerojatno neće puno promijeniti jer su obje zemlje već odavno uključene u manevre NATO-a, rekao je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

 

https://www.dw.com/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.