Kakva je budućnost katoličko – pravoslavnih (ruskih) odnosa?

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
Vrijeme:5 min, 24 sec

 

U intervjuu danom talijanskim novinama „Corriere della Sera“ (3. svibnja), papa Franjo kao da je poništio napore ekumenskog dijaloga s Ruskom pravoslavnom crkvom, koje je Vatikan mukotrpno izgradio.

Srećom, istog su se tjedna u Rimu sastali članovi Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, dajući poticaj dijalogu među raznim kršćanskim konfesijama.

Ekumenski dijalog sada je pod jakim utjecajem situacije u Ukrajini. Prije rata došlo je do pravoslavnog raskola zbog stvaranje (autokefalne) Ukrajinske pravoslavne crkve, što je dovelo do razdora između Moskovske patrijaršije i Carigradske ekumenske patrijaršije.

Moskva je nastavila bilateralne odnose s Rimom, ali je napustila organizacije koje su poticale na unutarpravoslavni dijalog jer njima predsjeda Carigradska ekumenska patrijaršija te je isto tako pokrenula agresivnu crkvenu politiku koja je dovela, neposredno prije invazije na Ukrajinu, do uspostave egzarhata u Africi na područjima koja su pod jurisdikcijom Grčke pravoslavne patrijaršije Aleksandrije i cijele Afrike.

Rat je promijenio situaciju. Čak se je i Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ogradila od moskovskog patrijarha Kirila i cijele Rusije, jer je opravdavao rusku agresiju.

Jedina mogućnost da Moskovski patrijarhat izbjegne svoju izolaciju bio je dijalog s Rimom. Spominjala se mogućnost drugog susreta pape Franje i Kirila u Jeruzalemu. No tada je Sveta Stolica odlučila otkazati sastanak.

Zatim je uslijedio papin intervju za „Corriere della Sera“, u kojem je prepričao svoj videokonferencijski razgovor s patrijarhom Kirilom (dogodio se 6. ožujka) i upozorio ruskog pravoslavnog čelnika da ne postane „Putinov ministrant“.

Ako je drugi susret otkazan zbog prikladnosti trenutka, onda su riječi pape Franje uništile mogućnost dijaloga s Moskovskom patrijaršijom.

Moskovska patrijaršija je odgovorila rekavši da je papa Franjo odabrao „pogrešan ton” za prenošenje sadržaja razgovora s Kirilom, ističući da „takve izjave teško mogu pomoći konstruktivnom dijalogu između Rimokatoličke i Ruske pravoslavne crkve, koji je toliko neophodan u trenutnom vremenu“.

Moskovski patrijarhat je objavio sažetak riječi patrijarha Kirila upućenih papi na svojoj službenoj web stranici. U tekstu je istaknut masakr ruske manjine u gradu Odesi na jugu Ukrajine 2014. godine i širenje NATO – a na istok, navodeći ih kao dva moguća uzroka ruske invazije na Ukrajinu.

Patrijarh Kiril je rekao da mu je trenutačna situacija nanijela „veliku bol“.

„Moje stado je na obje strane sukoba i većina njih su pravoslavni vjernici“, rekao je patrijarh. „Dio protivničke strane je isto tako među Vašim stadom. Želio bih stoga, ostavljajući geopolitički aspekt po strani, postaviti pitanje kako mi i naše Crkve možemo utjecati na trenutnu situaciju. Kako možemo djelovati zajedno da donesemo mir neprijateljskim stranama s ciljem uspostave mira i pravde? Vrlo je važno u ovim uvjetima izbjeći daljnju eskalaciju”.

U praksi, Moskovska patrijaršija tražila je od Rima da ne razmatra politička i nacionalna događanja, zadržavajući pritom mogućnost da o njima razgovara i komentira ih – ostajući, u biti, duboko nacionalna Crkva. To je perspektiva koju papa i Sveta Stolica ne mogu prihvatiti: za papu Franju, sukob se mora promatrati iz vjerske perspektive, ostavljajući politiku po strani.

Stav onih na bojnom polju je bitno drugačiji. Govor koji je prošlog tjedna održao veliki nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve, dodatno je rasvijetlio situaciju.

Govoreći 5. svibnja na plenarnom sastanku Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, Shevčuk je naglasio da je rat koji vodi Rusija „ideološki” i da je usmjeren na „eliminaciju ukrajinskog naroda”. Ukazao je na upute dane ruskim vojnicima o tome kako se trebaju ponašati prema Ukrajincima, rekavši da one predstavljaju „priručnik za počinjenje genocida”.

Ševčuk je naglasio da je rat ojačao jedinstvo među ukrajinskim vjerskim zajednicama. Ukazao je na Sve-ukrajinsko vijeće crkava i vjerskih organizacija, koje uključuje predstavnike Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije i koje je „u sedamdeset dana uspjelo pripremiti sedamnaest dokumenata” o ratu.

Ševčuk je podsjetio da je uoči ruskog napada Sve-ukrajinsko vijeće crkva i vjerskih organizacije predložilo da bude posrednik, jer „ako diplomati i političari nisu bili u stanju izbjeći oružani sukob, mi klerici smo htjeli biti to tijelo koje bi moglo posredovati te tako spriječiti oružani sukob”.

Predstavnici Sve-ukrajinskog vijeća crkava i vjerskih organizacija su napisali „pismo vjerskim vođama Bjelorusije” kada je ruska vlada prisilila Bjelorusiju da pomogne u sukobu.

Aktivno sudjelovanje članova Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije u radu Sve-ukrajinskog vijeća crkva i vjerskih organizacija ukazuje, prema Ševčuku, da je „primarna žrtva ove ruske ofenzive bila Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata”.

Mitropolit Onufrij, poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, osudio je rat. U isto vrijeme, rekao je Ševčuk, „najmanje petnaest ruskih eparhija od pedeset tri” u Ukrajini je prestalo spominjati patrijarha Kirila u kanonu tijekom liturgije.

Katolički velikodostojnik je rekao da je isto tako došlo do „masovnog prijelaza župa s uprave Moskovske patrijaršije na upravu Ukrajinske pravoslavne crkve“. Do sada je takvu administrativnu promjenu izvršilo više od dvjesto župa.

Ševčuk je naglasio da je ekumenska reakcija na rat bila jednoglasna i da je suglasjem izrečena „izričita osuda“.

U svome uvodnom govoru na plenarnom sastanku, švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, osvrnuo se na rat koji je u tijeku.

Kardinal je rekao da je „ove godine, na neočekivan način, ekumenizam bio izložen ozbiljnim napetostima. Prije svega mislim na Putinov strašni rat u Ukrajini, koji ne samo da je stvorio nove i duboke podjele u pravoslavnom svijetu, već je izazvao i ozbiljnu ekumensku napetost”.

„Činjenica da je tako užasan rat, s toliko izbjeglica i mrtvih, legitimiziran i s vjerskog gledišta, mora potresti ekumensku dušu i zaslužuje naziv koji mu je dao papa Franjo, a to je da se događa blasfemija”.

„Ako isto tako uzmemo u obzir da se u ratu u Ukrajini kršćani bore protiv kršćana, pa čak i pravoslavci ubijali jedni druge, moramo prepoznati težinu ekumenskih rana koje su nanesene i za koje će, za izlječenje, biti potrebno ne samo vrijeme nego prije svega obraćenje”.

Koch je dodao da je „Putinova invazija potaknula kršćane i crkve u Ukrajini da se ujedine“.

„Ovo je isto tako znak da Bog može pisati ravno čak i na vrlo krivim crtama”, rekao je kardinal.

Nije iznenađujuće da su papine neočekivane i ne baš diplomatske riječi izazvale reakciju Moskovskog patrijarhata. Ruska pravoslavna crkva je u papi Franji vidjela mogući način da prevlada svoju međunarodnu izolaciju.

Činilo se da je Papa spalio mostove dijaloga. No, Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana nekako ih je ponovno uspostavilo, pri čemu je jasno dalo do znanja da se ne slaže sa stajalištima Moskovske patrijaršije po pitanju rata u Ukrajini.

Kochovo pozivanje na jedinstvo bilo je poziv svim kršćanskim crkvama da prevladaju unutarnje podjele kako bi pomogle okončanju rata. Vrijeme će pokazati hoće li se njegov apel uslišiti.

 

https://www.quovadiscroatia.com/Hrvatsko nebo

Facebooktwitterlinkedinrssyoutube
Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.