IZ STRANIH MEDIJA: Papa bi u Moskvu, k Putinu

Vrijeme:4 min, 55 sec

 

Papa obično ne traži od moćnika ovoga svijeta osobni susret, nego šefovi država od Pape traže da im odobri privatnu audijenciju. Predsjednici, bilo iz Sjedinjenih Država ili Kostarike, moraju hodočastiti u Vatikan i podvrgnuti se protokolu domaćina u Apostolskoj palači. Tako je do 2016., primjerice, bilo predviđeno da supruge koje su već bile razvedene, papa pozdravi zasebno, nakon audijencije.

S Vladimirom Putinom vatikanska pravila padaju u vodu. Do sada je Putin tri puta bio kod Pape u Vatikanu. No ovoga puta Franjo se želi susresti se s ruskim predsjednikom kako bi s njim osobno razgovarao o okončanju rata u Ukrajini. Da bi to učinio, čak je spreman prekršiti sve vatikanske običaje i učiniti ono što je prije bilo nezamislivo: otputovati u Moskvu. No, tjednima je uzaludno čekao poziv u Kremlj, kako je rekao u intervjuu za talijanski dnevnik Corriere della Sera objavljenom u utorak. Njegov državni tajnik kardinal Pietro Parolin već je sredinom ožujka ponudio Moskvi sastanak Pape i Putina. Do sada, međutim, Moskva još nije pronašla termin za takav susret, rekao je Papa. „Bojim se da Putin u ovom trenutku nije spreman za takav sastanak“, dodao je.

Bio bi to prvi posjet jednog pape Moskvi. Franjo je i prvi papa koji je posjetio rusko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici u Rimu. Bilo je to ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. Više puta izrazio je spremnost da posreduje između Kijeva i Moskve. Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da bi cijenio takav angažman Svetog Oca. Franjo, prema vlastitim izjavama, nije imao osobni kontakt s Putinom od početka rata. U prosincu je šef Kremlja samo telefonski čestitao rođendan 85-godišnjem poglavaru Katoličke crkve, a sa Zelenskim Papa Franjo razgovarao je nakon ruskog napada. Papi nije stigla pozivnica za Moskvu, dok su mu za Kijev stigle već tri: od predsjednika Zelenskog, gradonačelnika glavnog grada Ukrajine Vitalija Klitschka i Katoličke crkve u Ukrajini – ali Franjo smatra da još nije vrijeme za posjet Kijevi. „Zasad ne idem u Kijev. Prvo moram otići u Moskvu, prvo moram razgovarati s Putinom“, rekao je.

Franjo je već prije dva tjedna otkazao putovanje u Ukrajinu. „Takav bi posjet ugrozio više ciljeve, odnosno okončanje rata, prekid vatre ili barem humanitarni koridor“, rekao je tada u intervjuu za argentinski dnevnik “La Nación”. „Koji je smisao da Papa ide u Kijev, a da se rat nastavi sutradan?“ Kardinal Michael Czerny, kojeg je Papa poslao u Ukrajinu, izjavio je da se za takav posjet ne moraju stvoriti uvjeti za mir samo na vojnoj i političkoj razini. A to vrijedi i za ekumenizam. Franjo, koji je nedavno svoj odnos s ruskim pravoslavnim patrijarhom Ćirilom I. opisao kao vrlo dobar, prvi je put u intervjuu u utorak priznao da su razgovori s Ruskom pravoslavnom crkvom trenutno gotovo beznadni. U svakom slučaju, njegov opis videorazgovora s patrijarhom 16. ožujka teško da dopušta drugačiji zaključak: „Ćiril mi je najprije dvadeset minuta iz pripremljenog papira čitao razlog ruske invazije“, izvijestio je papa. „Slušao sam ga i rekao mu: ništa od toga nisam razumio. Brate moj, mi nismo ministri. Ne smijemo govoriti jezikom politike, nego jezikom Isusovim. Uostalom, obojica smo pastiri istog naroda Božjega. Zato moramo tražiti načine za mir i težiti primirju“, rekao je Kirilu. Ali očito nisu uspjeli približiti stajališta. Ćiril također smatra da se njihov drugi susret, koji je prvotno bio dogovoren za 14. lipnja – nakon prvog susreta u zračnoj luci Havana u veljači 2016. – ne može održati. Prema prvotnim planovima, taj susret nije trebao imati veze s ratom u Ukrajini. „No u aktualnim okolnostima tim bi se posjetom mogla poslati proturječna poruka“, izjavio je papa Franjo.

Nada u poziv u Moskvu vjerojatno je jedan od razloga zašto je Papa dosad izbjegavao poimenično osuditi Putina i Rusiju za napad na Ukrajinu. No Franjo je nedavno svoju sadržanost objasnio drugačije: „Papa nikada ne osuđuje šefa države, a kamoli državu“, odgovorio je u intervjuu za „La Nación“ na pitanje zašto ne uputi jasnije riječi Putinu i Rusiji. Bio je to prvi put da je javno odgovorio na optužbe da je previše oprezan u vezi s ukrajinskim ratom i ignorira razliku između agresora i žrtve. Međutim, njegovo objašnjenje ostavilo je više pitanja nego odgovora. S jedne strane. zato što se Franjo poziva na tradiciju, ali ostavlja otvorenim na što točno. To baš ne odgovara slici pape koji u svakoj prilici ističe da se Crkva ne treba držati tradicije samo radi nje same. S druge strane, iz povijesne perspektive, njegova izjava teško je održiva u ovom cjelovitom obliku, čak i kada bi bila ograničena samo na 19. i 20. stoljeće: Papa Pio IX. nakon 1860. oštro je osudio talijansku državu. Zatim je papa Pio XI. u enciklici iz 1932. otvoreno optužio meksičku državu i vladu za „despotizam“ zbog njihovih postupaka protiv Katoličke crkve. Svojom apodiktičnom formulacijom Franjo je očito želio poručiti da nije suzdržan samo zbog pragmatičnosti, nego i zbog poimanja svoje službe. Bez obzira na ležeran stil, Papa je proteklih godina jasno dao do znanja da on usko tumači svoju titulu „Kristova namjesnika na Zemlji“. (…)

Kako poima svoju službu Sveti Otac je pokazao i u lipnju prošle godine ne prihvativši ostavku kardinala Reinharda Marxa. Njegovo pismo Marxu kulminiralo je hrabrom analogijom između njegovog „ne“ ostavci münchenskog nadbiskupa i Isusova postupanja prema apostolu Petru. „Kao što je Isus zadužio Petra da nahrani njegove ovce, iako je apostol prije priznao da je grešnik, ja također želim da Marx ostane na dužnosti. Za to što papa ne osuđuje Putina, nameće se druga analogija: Kao ni Isus, Papa ne osuđuje grešnika, nego grijeh.

Vezano za mogući posjet Moskvi, papa je u svom intervjuu od utorka pokazao skromnost: „Kao svećenik morao sam se zapitati što bih mogao učiniti da okončam rat. I odlučio sam: Učinit ću sve što mogu. Samo da Putin otvori vrata …“

Izvor: Thomas Jansen / F.A.Z., 4. svibnja 2022.: „Samo da Putin otvori vrata“

https://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/papst-franziskus-will-wladimir-putin-in-moskau-treffen-18002909.html

 

F.A.Z./Hrvatsko nebo

Odgovori