Iza Ukrajinaca još jedna teška noć, ruske trupe ušle u stratešku ukrajinsku luku Herson

Ruske trupe u četvrtak su se nalazile u središtu ukrajinske luke Herson, nakon dana oprečnih tvrdnji o tome je li Moskva uspjela zauzeti to strateški važno urbano središte kao prvi veći ukrajinski grad tijekom svoje sedmodnevne invazije.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da kontrolira Herson u srijedu, ali je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenskij odgovorio da su ukrajinske snage nastavile braniti crnomorsku luku od oko 250 tisuća ljudi.

“Mi smo narod koji je razbio neprijateljske planove u tjedan dana”, rekao je Zelenskij u video obraćanju. “Ti planovi su se pisali godinama – oni su zli, s mržnjom prema našoj zemlji, prema našem narodu.”

Ukrajinsko izaslanstvo otišlo je na drugi krug razgovora s ruskim dužnosnicima o prekidu vatre, potvrdio je za Reuters savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.

Ruske snage još nisu uspjele srušiti vladu u Kijevu, ali se navodi da su tisuće poginule ili ozlijeđene, a više od milijun ljudi pobjeglo je iz Ukrajine usred najvećeg napada na europsku državu od 1945. godine.

Zauzimanjem Hersona, strateškog grada južnog dijela zemlje gdje se rijeka Dnjepar ulijeva u Crno more, palo je prvo značajno urbano središte otkako je Moskva započela svoju invaziju 24. veljače.

Gradonačelnik Igor Koljhajev rekao je kasno u srijedu da su ruski vojnici bili na ulicama i da su ušli u zgradu vijeća. Pozvao je civile da hodaju ulicama samo po danu i u grupama po jedan i po dva.

“Danas je bilo naoružanih posjetitelja u gradskom izvršnom odboru”, rekao je u priopćenju. “Nisam im ništa obećao… samo sam ih zamolio da ne pucaju u ljude.”

Napad Rusije doveo je do niza međunarodnih sankcija koje prijete oporavku globalne ekonomije od pandemije COVID-a i potaknuo strah od šireg sukoba jer zapadne zemlje šalju oružje u pomoć ukrajinskoj vojsci.

Američki State Department pozvao je Putina i rusku vladu da “odmah prekinu ovo krvoproliće” i povuku snage iz Ukrajine. Također je optužio Moskvu da je pokrenula “potpuni rat protiv slobode medija i istine” blokiranjem neovisnih novinskih kuća i društvenih medija kako bi spriječila Ruse da čuju vijesti o invaziji na Ukrajinu.

Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritorij, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.

Poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvješća o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja.

Bombardiranje u Harkivu, gradu od 1,5 milijuna ljudi, ostavilo je njegovo središte u pustoši uništenih zgrada i krhotina. Rusi su granatirali i grad Izjum, oko 120 km jugoistočno od Harkiva, ubivši šest odraslih i dvoje djece, priopćio je ukrajinski parlament.

Ured UN-a za ljudska prava potvrdio je smrt 227 civila i 525 ozlijeđenih tijekom sukoba do ponoći 1. ožujka, upozoravajući da je stvarna brojka mnogo veća zbog kašnjenja u prijavljivanju.

Eksplozija je potresla i željezničku stanicu u Kijevu gdje su evakuirane tisuće žena i djece. Eksploziju su izazvale olupine oborene ruske krstareće rakete, rekao je savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova, a nema neposrednih izvješća o žrtvama.

Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni kazneni sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.

Opće skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.

“U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Europe i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima”, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva i dalje traži “demilitarizaciju” Ukrajine i da bi trebao postojati popis određenog oružja koje se nikada ne bi moglo rasporediti na ukrajinskom teritoriju. Moskva se protivi nastojanjima Kijeva za ulazak u NATO.

Cijene nafte i roba su u četvrtak sve više porasle što je sumorni predznak globalne inflacije.

Za Ruse, posljedice su uključivale redove ispred banaka, pad vrijednosti rublje što ugrožava njihov životni standard i egzodus zapadnih tvrtki koje odbijaju poslovati u zemlji. Ruska središnja banka, koja je i sama pod sankcijama, udvostručila je kamatne stope na 20 posto, a rejting agencije Fitch i Moody’s snizile su suvereni kreditni rejting Rusije na status “smeće”.

Forbes je objavio da su njemačke vlasti zaplijenile gotovo 600 milijuna dolara vrijednu luksuznu jahtu ruskog oligarha Ališera Usmanova zbog sankcija koje su mu uvele zapadne zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jahta duga 155 metara, naziva Dilbar, zaplijenjena je u luci u Hamburgu gdje je bila na servisu u brodogradilištu Blohm + Voss, objavio je Forbes. Najmanje pet superjahti u vlasništvu ruskih milijardera bilo usidreno ili krstarilo na Maldivima, otočkoj državi Indijskog oceana koja nema sporazum o izručenju sa Sjedinjenim Državama, pokazuju podaci.

Njemačka je odobrila slanje 2700 protuzračnih projektila u Ukrajinu, rekli su izvori iz ministarstva gospodarstva.

Radi se o projektilima ‘Strela’ sovjetske proizvodnje iz zaliha oružanih snaga bivše Istočne Njemačke.

Proteklih dana vlada kancelara Olafa Scholza izmijenila je višegodišnju izvoznu politiku i dopustila izravnu isporuku oružja Ukrajini tijekom ruske invazije.

Dpa je doznao da je ministarstvo obrane proteklih dana provjeravalo kojim bi se drugim oružjem moglo opskrbljivati ukrajinske oružane snage u jeku sukoba s Rusijom.

Njemačka je godinama odbijala izvoziti oružje u ratne zone i dopustiti trećim zemljama da takvim područjima pošalju oružje proizvedeno u Njemačkoj.