Evo što je Hrvatska uspjela izboriti za BiH u novim zaključcima Vijeća EU o proširenju

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
Vrijeme:3 min, 9 sec

 

Oko BiH ubačena je referenca na presude Ustavnog suda a u tekstu zaključaka o Srbiji spominje se da treba poraditi na procesuiranju ratnih zločina i pronalaženju nestalih

Dan nakon posjeta premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, Vijeće EU za opće poslove usvojilo je sinoć u Bruxellesu zaključke o proširenju, odnosno o napretku šest zemalja zapadnog Balkana i Turske prema mogućem članstvu u EU, a u dijelu teksta koji govori o BiH hrvatski su diplomati uspjeli ubaciti formulaciju koja se poziva na presude Ustavnog suda BiH, ključne za hrvatska nastojanja da se vrati ravnopravnost najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.

– Zaključci su vrlo, vrlo jasni. Pozivaju čelnike u BiH da ulože zadnje napore i dogovore izbornu reformu koja bi uklonila sve oblike diskriminacije. Pri čemu nam je posebno drago da su, uz presudu Europskog suda za ljudska prava, ovaj put posebno istaknute presude Ustavnog suda BiH, koji je, znamo, utvrdio da sustav kakav postoji predstavlja diskriminaciju hrvatskog naroda. I upravo Vijeće EU poziva radnu skupinu koja sad radi na tome da uzme sve to u obzir i da predstavi jedan prijedlog koji bi bio predmet rasprave i dogovora – izjavila je novinarima državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić po završetku sastanka u Bruxellesu.

Tekst zaključaka o BiH spominje referencu na “institucionalne mehanizme koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom” te dodaje kako ta zemlja “mora poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, osobito kroz implementaciju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci”.

Kako Večernji neslužbeno doznaje od europskih izvora (što državna tajnica Metelko-Zgombić nije potvrdila), Hrvatska je tijekom pregovora iza zatvorenih vrata svoju intervenciju koncentrirala prvenstveno na tu rečenicu, pokušavajući presude Ustavnog suda ubaciti odmah uz bok presude Sejdić-Finci. To možda nije postignuto, ali je u nastavku teksta jasno spomenuto to što je državna tajnica Metelko-Zgombić u izjavi novinarima predstavila kao uspjeh.

“Vijeće naglašava da ne smije biti poduzet nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi implementaciju presude Sejdić-Finci i sličnih presuda ESLJP-a učinio izazovnijom i dodatno produbio podjele. Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz iskreni dijalog i u skladu s europskim standardima, kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da brojne odluke Ustavnog suda tek trebaju biti u potpunosti provedene. U tom kontekstu, Vijeće poziva međuagencijsku radnu skupinu da brzo nastavi svoj rad i predstavi svoje prijedloge reformi prije glasanja o poboljšanju izbornog okvira”, kaže se na kraju tog paragrafa 59. u tekstu zaključaka Vijeća EU.

Na 29 stranica teksta, ovo su prvi formalni zaključci Vijeća EU o napretku u pregovorima o proširenju još od 2019. godine. Prošle godine zaključci su bili pripremljeni, ali nisu usvojeni zbog protivljenja Bugarske da prizna činjenicu da je Sjeverna Makedonija svojim napretkom zaslužila otvaranje prvih poglavlja. Sjeverna Makedonija je, podsjetimo, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU dobila, zajedno s Albanijom, političku odluku o otvaranju pregovora, ali pregovarački okvir i datum prve međuvladine konferencije nikako da se dogovore zbog veta koji ulaže Bugarska.

Ove godine slovensko predsjedništvo Vijećem EU ipak je uspjelo postići konsenzus 27 država, koji je potreban za usvajanje zaključaka. Ali Bugarska nije popustila: u ranijem nacrtu teksta zaključaka spominjala se ambicija organiziranja međuvladine konferencije sa Sjevernom Makedonijom još do kraja ove godine, što se u usvojenom tekstu ne spominje. Kao što se, također zbog osjetljivosti Bugara, ne spominje ni Sjeverna Makedonija nego Republika Sjeverna Makedonija (sve druge države spominju se bez toga Republika u svom imenu).

U tekstu zaključaka koji govori o Srbiji, koja je jutros otvorila novi klaster s četiri pregovaračka poglavlja, spominje se da Beograd treba poraditi na procesuiranju ratnih zločina i pronalaženju nestalih u ratu. Taj dio također je uvršten na inzistiranje Hrvatske.

Tomislav Krasnec/VL/ https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.