Mostarcima predstavljeno stvaralaštvo autora Zdravka Nikića koji ‘ne da ikavici zaborava’

0

 

 

Nikićev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su književnici fra Miljenko Stojić i Ivan Sivrić (voditelj programa) te sam autor. 

Književno stvaralaštvo hrvatskoga pjesnika, člana Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Zdravka Nikića predstavljeno je u srijedu u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.

Nikićev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su književnici fra Miljenko Stojić i Ivan Sivrić (voditelj programa) te sam autor. Fra Miljenko je predstavio dva najnovija Nikićeva djela roman “Sime života vičnoga/zapisi Stipana Trnovca” i zbirku pjesama “Zavičajna rapsodija” naglašavajući kako je temeljnu nit cjelokupnosti književnikova djela upravo riječ “rapsodija” a ona je nastajala tako što je kao mali pomagao majci Anđi u tkanju.

Svevremenost i univerzalnost

“Ona nije bila pismena s obzirom na slova, ali je bila pismena s obzirom na pripadnost. Pjevušila je umilnim glasom malom Zdravku junačke pjesme te mu pričala razne predaje i legende. Korist je bila dvostruka. Njegova duša dobivala je pravilan odgoj, a nije ni zaspao tijekom pomaganja. Tako je nastao Zdravko kakvog ga poznajemo”, kazao je predstavljač dvaju Nikićevih djela fra Miljenko Stojić.

Govoreći o Nikićevu romanu “Sime života vičnoga” naglasio je njegovu svevremenost i univerzalnost, premda je vezan za određeno razdoblje i određeno područje.

“U središtu radnje je Stipan Trnovac, dok su profesor i Mate, Stipanov sin, sporedne bitne osobnosti. Upravo tako. Bez njih bi govorenje Stipana Trnovca ostalo bez glasa. A nijedan od sve trojice nije obećavao da će se zadržati na škrtom ozemlju. Stipan se najprije otisnuo u svijet da bi postao fratar, nakon toga promijenio je život i počeo studirati te onda naprasno prekinuo taj studij i vratio se kući. Mate odlazi u svijet nakon što mu otac ne da oženiti se djevojkom koja mu je prirasla srcu. Profesor dolazi iz grada, voli knjige i pričati s ljudima te im pomagati svojim rašljarskim umijećem da u škrtom ozemlju pronađu vodu. Povijest s krša počinje se raspletati pred našim očima. Pisac poput grčkog rapsoda prebire po žicama svoga književnog glazbala i na primjeru malog kraja priča nam o cjelokupnoj duši hercegovačkog krša”, naglasio je fra Miljenko, ističući i jezik kojim je roman napisan.

Napisani ikavicom

“Stipan piše ikavicom, iako dobro poznaje hrvatski standardni jezik kojim se služi pripovjedač. Iz toga se da iščitati žal za tom podvojenošću u hrvatskom biću. Jedan jezik govorimo kod kuće, drugi u školi i ostalim javnim prostorima. Ne bi li bilo vrijeme vratiti se tim korijenima? Neka ovo pitanje ostane visjeti u zraku, bar za sada”, zaključio je o romanu fra Miljenko.

Govoreći o zbirci pjesama “Zavičajna rapsodija” kazao je kako se ta zbirka ne drži silom nametnutog načina razmišljanja, ali to ne znači kako nije suvremena.

“Ona zapravo razmišlja o svijetu oko nas, ukazuje nam na zapretane datosti da bismo si priznali da su lijepe i da smo ih nepravedno gurnuli u stranu. Ničim nije opterećena, najmanje time da se svidi kritičarima u trendu. Provokativna je na dubokouman način. Prigrljuje suvremenost kao datost sadašnjega trenutka, ali ne i njezinu postavku o hermetičnosti, kraju povijesti, nemogućnosti nakon raznih zala ponovo pisati o dobru, neangažiranju u svijetu oko nas. Ma, nema umjetnosti ako nema određene poruke, zapravo i pokušaj bježanja od poruke određena je poruk”, kazao je fra Miljenko.

Kratku biografiju Zdravka Nikića predstavio je Ivan Sivrić, a o ostalim svojim djelima govorio je i sam autor, zahvalivši na kraju Društvu što mu je omogućilo na ovaj se način svojim književnim djelima predstaviti širem auditoriju. Ulomke iz romana i poeziju govorila je Valerija Bago.

Bljesak info/https://www.bljesak.info /Hrvatsko nebo

 

Facebook komentari

komentara