Deutsche Welle: Poljska se suočava s EU dilemom – ostati ili otići?

 Polexit?

Poljaci, koji su stoljećima živjeli na spoju Istoka i Zapada, nacija su oduševljena Europom. Zapad je bio referentna točka i odredište iz snova za većinu stanovnika zemlje i u najgorim vremenima komunističke vladavine. Pripadnost sovjetskoj zoni utjecaja nakon 1945. uvijek se smatrala umjetnom odvojenošću od političkih i kulturnih korijena. Pad Željezne zavjese 1989. stoga je pozdravljen kao “povratak u Europu”.

Proeuropska politika svih vlada nakon demokratske tranzicije naišla je na široku podršku u društvu. Godine 2003. tri četvrtine Poljaka (77,45 posto) na referendumu je glasovalo za to da se njihova zemlja pridruži EU-u. Čak i tada su antieuropske snage s krajnje desnice pokušale širiti strah, na primjer najavljujući kolaps poljske poljoprivrede nakon otvaranja poljoprivrednog tržišta -, no, bez uspjeha.

EU je i dalje vrlo popularna

Veliki udio pristalica EU-a u ukupnom stanovništvu ne samo da se nije smanjio u posljednja dva desetljeća, nego se i povećao. U istraživanju instituta IPSOS za “Gazetu Wyborcza” i internetski portal OKO.press, koje je obavljeno 5.10., je 88 posto ispitanika bilo za ostanak u Uniji. Prethodna istraživanja potvrđuju ovaj trend.

Masovno sudjelovanje u demonstracijama pod motom “Ostajemo u Europi” prošlog vikenda (10.10.), u kojima je diljem Poljske sudjelovalo više ljudi nego u prethodnim prosvjedima protiv zabrane pobačaja ili ograničenja neovisnosti sudova, pokazuje da su proeuropske snage jake i ne popuštaju. Samo u Varšavi na ulice je izašlo 80 do 100 tisuća ljudi.

Može li desničarski savez koji vlada u Poljskoj – Ujedinjena desnica okupljena oko stranke Pravo i pravda Jarosława Kaczyńskog, ipak Poljsku izvesti iz EU-a? Poljski nacionalni konzervativci nastoje to poreći. Optužba da vlada cilja na “Polexit”je zla optužba kojom oporba vodi propagandu protiv PiS -a, navode oni. Kako bi poduprlo to stajalište, stranačko je vodstvo sredinom rujna donijelo rezoluciju u kojoj isključuje izlazak iz EU-a.

Odlazak bi bio samoubojstvo za desnicu

Poljska desnica zna da bi otvoreno odbijanje EU-a značilo političko samoubojstvo. Istodobno, međutim, broj sukoba s Bruxellesom raste, a spor oko vladavine prava dosegao je prrivremeni vrhunac nedavnom presudom poljskog Ustavnog suda.

Taktika vladinog tabora sastoji se u prikazivanju Poljske kao “prave Europe” i osuđivanju Zapadne Europe kao utočišta zla, kao lijeve, neomarksističke tvorevine koja je na pogrešnom putu s homoseksualnim brakovima. Prema ovom narativu, Poljska bi trebala spasiti stari kontinent od propasti svojom katoličkom vjerom i tradicionalnim brakom i obitelji. Strateški cilj je “Europa domovina” po modelu iz 50-ih i 60-ih godina, kada su na čelu bili Konrad Adenauer i Charles de Gaulle.

Nakon dugog oklijevanja, vodstvo vladajuće stranke odlučilo se sukobiti (s Bruxellesom) – piše Justyna Dobrosz-Oracz u “Gazeti Wyborcza” (u izdanju od ponedjeljka). PiS je bio uvjeren da bi mogao vući za nos Europsku komisiju i sada je udario u zid, navodi se dalje. Odlučnost Bruxellesa neugodno je iznenadila vladajuće, kaže poljski novinar. Nekoliko političara iz PiS-a javno je reklo da Poljskoj zapravo ne treba novac iz razvojnog fonda protiv korone. U stvarnosti, međutim, stranka je u panici, kaže Dobrosz-Oracz.

Antieuropska retorika – ozbiljna ili samo manevar?

Neki komentatori vide antieuropsku retoriku kao taktički manevar za smirivanje desnog krila Ujedinjene desnice, prije svega stranke Solidarnost Poljske ministra pravosuđa Zbigniewa Ziobra. Drugi upozoravaju da bi Poljska, poput Velike Britanije, mogla nehtijući završiti izvan EU -a.

Nedjeljne demonstracije u Poljskoj pokazale su da Donald Tusk ima veliki potencijal za mobilizaciju. Političar, koji je posljednjih šest godina proveo u Bruxellesu – između ostalog i kao šef Europskog vijeća, od ljetos je željeznom rukom pokušavao svoju stranku Građanske platforme (PO) ponovno osposobiti za vladanje. Ankete pokazuju da bi ujedinjena oporba mogla pobijediti PiS na općim izborima.

Opozicija nejedinstvena

Međutim, problem demokratske oporbe je njihovo neslaganje. Čelnici drugih oporbenih stranaka u nedjelju su bili odsutni s Trga palače u Varšavi. Tuskov zahtjev za ulogu oporbenog čelnika dovodi se u pitanje. Osobne ambicije pokazale su se jačima od odbojnosti prema PiS -u. To nije dobar predznak za budućnost. Izbori u Poljskoj trebali bi biti održani tek 2023. godine, no mnogi promatrači vjeruju da prijevremeni parlamentarni izbori na proljeće nisu isključeni.

Zašto su Poljaci koji su oduševljeni Europom 2015. godine glasovali za stranku koja je skeptična, ako ne i nepomirljiva, prema EU-u? I zašto su nacionalnim konzervativcima dali još jedan mandat za upravljanje prije dvije godine? Većina Poljaka članstvo u EU-u uzima zdravo za gotovo. Druga su pitanja bila odlučujuća pri izlasku na izbore, osobito politika društvenog identiteta.

U konačnici, međutim, velika skupina Poljaka ostaje politički neaktivna i nereflektirajuća – oni podržavaju EU, uživaju socijalne beneficije PiS-a i sretni su što lako mogu jeftino otići na odmor u Hrvatsku, ali ovdje ipak ne vide nikakve veze. Neprestana politička borba u Poljskoj vrti se oko ove skupine – sažima Agnieszka Łada, potpredsjednica istraživačkog centra Njemačkog poljskog instituta u Darmstadtu.

Deutsche Welle/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo