OPASNO I NEPRIHVATLJIVO Visoki predstavnik EU: ‘Priče o raspadu BiH i novim ratovima moraju prestati!‘

Vrijeme:3 min, 6 sec

 

 

“Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine mora prestati. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljnjoj etničkoj podjeli ili ratu, opasno je i neprihvatljivo”, objavio je Borrell.

“Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine mora prestati. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljnjoj etničkoj podjeli ili ratu, opasno je i neprihvatljivo”, objavio je Borrell na svom blogu uoči rasprave ministara vanjskih poslova o zapadnom Balkanu.

Zapadni Balkan je jedna od dviju glavnih tema redovitog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu. O pitanjima proširenja EU-a i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji je osmišljen za zemlje nastale raspadom Jugoslavije i Albaniju, raspravljat će se i u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove koje čine uglavnom ministri vanjskih poslova ili ministri zaduženi za europske poslove.

“Stajalište EU-a nije se promijenilo i neće se promijeniti. Mi podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i njezina budućnost je u EU-u kao ujedinjena i suverena država”, kaže Borrell.

Borrell je u svom blogu napisao da se posebno osvrće na Bosnu i Hercegovinu u kojoj je stanje izrazito teško i u kojoj se politička atmosfera nedavno pogoršala. Rekao je da su krajem prošle godine bosanskohercegovačke vlasti “disfunkcionalno” odgovorile na migrantsku krizu te da je “negativni spin” u razgovorima o izbornim i ustavnim reformama kulminirao pojavom “raznih non-papera”, u kojim je kritizirana uloga EU-a i SAD-a i njihovi napori da pomognu u pregovorima.

“U jednom od tih non-papera predlagano je prekrajanje granica u regiji i podjela Bosne i Hercegovine na etničkoj osnovi, što je pogoršalo atmosferu i dalo zamah secesionističkoj agendi i zapaljivim reakcijama”, ističe Borrell, prenosi Jutarnji.hr.

Posljednjih tjedana u javnosti su se pojavila dva tzv. “non-papera” s prijedlozima za rješavanje otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju zapadni Balkan. U jednom takvom navodnom dokumentu koji je pripisan Sloveniji, ali čije postojanje ili autorstvo nitko nije potvrdio, predlaže su podjela Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi.

To je naišlo na brojne osude jer se smatra da je diranje u granice iznimno opasno i da bi dovelo do nesagledivih posljedica. Drugi takav dokument, čije su postojanje i autorstvo također upitni, odnosi se na Kosovo i rješavanje odnosa između Kosova i Srbije.

Borrell kaže da je zbog pogoršanja situacije prije desetak dana održao video-sastanak s članovima predsjedništva Bosne i Hercegovine. “Bio je to težak sastanak s mnogo napada i optužbi između članova predsjedništva”, kaže Borrell.

Borrell je rekao da je pozvao svoje sugovornike da prestanu s kontraproduktivnim diskursom i djelovanjem. Ključna stvar koja se očekuje od Bosne i Hercegovine je ustavna i izborna reforma kako bi se udovoljilo standardima EU-a i provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Dodaje da je potrebno reformirati izborno zakonodavstvo u skladu s preporukama OESS-a i GRECO-a (Skupina država protiv korupcije, tijelo koje je osnovalo Vijeće Europe).

“Znam da su ove reforme teške i da se dotiču vrlo osjetljivih pitanja: potreban nam je konstruktivan angažman svih čelnika diljem političkog spektra i civilnog društva kako bismo uspjeli”, kaže Borrell. Borrell kaže da je uloga EU-a, koji zajedno sa SAD-om pomaže u tim pregovorima, “osigurati usklađenost prijedloga koji su na stolu sa standardima EU-a”. Osudio je i kritike koje su se u BiH mogle čuti na račun posebnog izaslanika Johanna Sattlera.

“Pokušaji lažnog predstavljanja uloge i namjere EU i naših međunarodnih partnera u Bosni i Hercegovini neprihvatljivi su. Moj specijalni predstavnik, koji je ujedno i predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler i njegovo osoblje imaju moje puno povjerenje i podršku”, kaže Borrell.

Nedavno je jedan sarajevski portal optužio Sattlera, austrijskog diplomata, za bliskost s Rusijom.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Odgovori