Ludwig Radić: Andrej Plenković između Bandića i Sorosa

0

 

 

Budući da su lokalni izbori pred vratima, a bitka za Zagreb nikad nije bila ovako neizvjesna, svakako treba „insajderski“ analizirati što se zapravo događa na terenu i koji su potencijalni ishodi ovih izbora.

Kao prvo, nitko nije očekivao iznenadnu smrt donedavnog gradonačelnika Milana Bandića, što je najveću hrvatsku mainstream stranku, HDZ, ostavilo u „brisanom prostoru“. Evidentno je da je HDZ, bez obzira na to tko je predsjednik stranke, već jedno desetljeće u koaliciji s Milanom Bandićem. U početku je bila riječ o tihoj koaliciji ispod žita, a tadašnji predsjednik HDZ-a, Ivo Sanader, „žrtvovao“ je svoje kandidate, Jasena Mesića i Jadranku Kosor. Modus operandi nastavio se i od 2013. godine, a koalicija je i službeno stupila na snagu sredinom 2016. godine, kada, umjesto Darinka Kosora (HSLS), u skupštini vlast preuzima predsjednik zagrebačkog HDZ-a, Andrija Mikulić, za kojeg se odavno znalo da je Bandićev igrač s klupe. Da se mi razumijemo, nije samo HDZ pogodovao Bandiću, nego je i njegova stranka BM365 bila „čuvar“ saborske većine tadašnjoj vladajućoj koaliciji na čelu s HDZ-om. Tim činom je i službeno nastala tzv. BANDEZE koalicija, o kojoj je često u svojim istupima govorio član predsjedništva Bloka za Hrvatsku te predsjednik kluba zastupnika u gradskoj skupštini istoimene stranke, dr.sc. Tomislav Jonjić.

Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a krajem 2016. godine, otvoreno se špekuliralo o tzv. novom HDZ-u na lokalnim izborima, a dobar dio agitatora krenuo je s pričom kako „Mikulić leti ko’ lasta“, a gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba bit će „prekrojen“ po mjeri Andreja Plenkovića. Promjena je bila isključivo kozmetička. Gradski odbor ostao je identičan, a Plenković je rukopoložio Dragu Prgometa, uz propagandu kako on nije „zec iz šešira“ nego ozbiljna prijetnja Milanu Bandiću. Znalo se da Prgomet nema nikakve šanse budući da je Milan Bandić u šaci držao kompletni zagrebački HDZ, a samo članstvo nije podnosilo Prgometa zbog napuštanja HDZ-a te javnom blačenju dotične stranke.

BANDEZE koalicija nije bila sastavljena isključivo o pripadnika HDZ-a i BM365, nego je računala i na određene „igrače s klupe“, posebice pripadnike lažne desnice, poput Brune Esih, Davorina Karačića, Krešimira Kartela i Joze Miličevića s „desne strane“ te Darinka Kosora s „lijeve strane“. O mobingu i netransparentnosti tzv. Bandićevih projekata, ali i o potpuno krivoj podjeli novaca i ostalih sredstava svjedočila je dr.sc. Ana Lederer, članica predsjedništva Bloka za Hrvatsku, zastupnica u gradskoj skupštini te bivša pročelnica za kulturu Grada Zagreba. Najnovija afera koja je izašla na vidjelo je vezana uz radio „Extra FM“ (što potvrđuje da je HDZ „narodnjačka“ stranka), gdje se novac davao šakom i kapom, a dr. Lederer je na odboru bila „sama protiv svih“, budući da nije imala većinu kako bi to spriječila.

Nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, koje je relativno pobijedio HDZ, a Milan Bandić nije dobio saborski mandat, bilo je apsolutno očekivano da će HDZ napokon okrenuti novo poglavlje u našoj metropoli. Preko noći su krenule priče o odvažnoj i transparentnoj „obnovi Zagreba“ nakon razornih potresa (o čemu je na sva zvona pisala izvjesna Sanja Modrić), a ime Damira Vanđelića, ravnatelja fonda za obnovu, postajalo je sve aktualnije. Međutim, kada su provedeni unutarstranački izbori u HDZ-u, bilo je jasno da do promjene neće doći. Novi predsjednik GO HDZ Grada Zagreba postao je Mislav Herman, a za najbliže suradnike izabrani su Mario Župan, Ante Plazonić, Frane Barbarić i Zvonimir Milas. Ova prva dva imena u otvorenom su „dealu“ s Milanom Bandićem. Točka na I bila je i odustajanje Damira Vanđelića od kandidature za gradonačelnike te rukopolaganje Davora Filipovića, potpuno neprepoznatljivog kandidata, koji iz dana u dan radi kardinalne greške te je ubrzo postao objekt ruganja među građanima metropole.

BANDEZE nastavlja svoje djelovanje i nakon smrti Milana Bandića. Svjedočimo izravnom pokušaju represije na koalicijski skup Bloka za Hrvatsku, Zelene liste i Domovinskog pokreta, kada je tim kojeg su činili zamjenici za gradonačelnika, dr.sc. Ana Lederer i dr.sc. Slaven Dobrović zajedno s kandidatom za gradonačelnika, dr. Miroslavom Škorom, bio prijavljen policiji zbog navodnog neovlaštenog dolaska na dječje igralište u Sesvetama. U toj akciji sudjelovali su Ante Deur (HDZ) te Ivica Lovrić (BM365), koji je, ironična, nekoliko dana nakon spornog incidenta, nagrađen kandidaturom za zamjenika Jeleni Pavičić- Vukičević, Bandićevoj donedavnoj „desnoj ruci“. Kada zaključimo sve navedeno, logično je očekivati da će HDZ nastaviti šurovanje s Bandićevom strankom, koja ionako drži kompletni GO HDZ Grada Zagreba u šaci, kao i dobar dio SDP-a, što znači da je pobjeda Jelene Pavičić- Vukičević jedini način da HDZ sačuva infrastrukturu u Zagrebu, koje je ta stranka dobila desetljetnim pogodovanjem sada pokojnom Milanu Bandiću.

Hoće li biti baš tako? Bez obzira na sve navedene činjenice, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, nalazi se između dvije vatre. Kada spominjemo „brisani prostor“, u njemu se, nakon smrti Milana Bandića, nije našao samo HDZ, nego i kandidat radikalne ljevice, Tomislav Tomašević, poznat i po nadimku „Senf“. Riječ je o ne toliko uspješnom aktivistu, koji na scenu stupa u ranoj fazi 2000-ih godina, kada u ime Zelene Akcije organizira prosvjed za „obranu“ Varšavske ulice od Milana Bandića te šefa HOTO grupe, osuđenog Tomislava Horvatinčića. Tomašević Varšavsku nije obranio, ali svoj cijeli „aktivistički“ put posvetio uništenju Milana Bandića. Sada, kada pokojnog gradonačelnika više nema, Tomaševićeva kampanja izgubila je svrhu, ali bez obzira na to, ovaj neuspjeli aktivist bez dana radnog staža nastavlja svoju kampanju za „osvajanje“ Zagreba.

Kako je moguće da čovjek bez dana radnog staža ima tolika financijska i logistička sredstva?

Vrlo jednostavno, kada analiziramo genezu njegovih platformi „Možemo!“ i „Zagreb je naš!“, dolazimo do zaključka da je Tomašević financiran novcem Georgea Soroša. Posrednica je Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme „Možemo!“, koja je godinama na Soroševoj platnoj listi. Kako bi širim masama ovu situaciju pojednostavnili, valja napraviti jednu paralelu, točnije, ukratko opisati trenutnu političku situaciju u Njemačkoj.

Kancelarka Angela Merkel se povukla iz politike i njezina era je završila, a unutar „unije“ mainstream stranaka CDU-a i CSU-a doživjeli smo raskol između dva vodeća kandidata za budućeg kancelara. Novi predsjednik CDU-a, Armin Laschet uživa potporu „establishmenta“, ali je članstvo obje stranke „unije“ pružalo potporu Markusu Söderu, predsjedniku CSU-a. Spitzenkandidat ipak postaje Laschet, a ogorčeno članstvo masovno napušta CDU. Budući da dolazi do raspada „klasičnih mainstream stranaka“ (i u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj), Soroš masovno financira tzv. zelene opcije, vrlo radikalnih stavova. Ono što su u Njemačkoj „zeleni“, u Hrvatskoj je „Možemo!“, modus operandi je isti.

Kakva je pozicija Andreja Plenkovića?

S jedne strane, on je predsjednik najveće hrvatske strane i njemu bi u interesu trebao biti njezin opstanak u samoj metropoli, a on se može jedino postići jakom infrastrukturom, što ga čini ovisnim o stranci BM 365. S druge strane, taj isti Andrej Plenković nije lider, nego po zadatku rukopoloženi briselski namjesnik, koji mora izvršiti naređenja svojih nadređenih. Nedavno je u javnost isplivala i fotografija dotičnog u društvu Soroševog sina Alexandra, što govori i više od tisuću riječi. Ima li Plenković svoje JA ili je činovnik kojem je Vlada Republike Hrvatske samo „stepping stone“ doznat ćemo nakon ishoda lokalnih izbora u Zagrebu.

Ludwig Radić/Hrvatsko nebo

 

Facebook komentari

komentara