BARBARIĆ: Građanska država je dimna zavjesa za hegemoniju nad Hrvatima

0

 

 

Ostvarivanje hegemonijske pozicije bošnjačkoj političkoj kasti omogućava ravnopravan politički duel s Republikom Srpskom, ali im na razini države BiH daje dvostruko veću prednost jer će popuniti i “hrvatske“ pozicije. Izborni zakon je, uz Dom naroda, ostao jedina brana takvom scenariju, jer onemogućava “zaobilaženje“ Hrvata kao političkoga subjekt, izjavio je Dražen Barbarić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i voditelj istraživačkog tima Instituta za društveno – politička istraživanja (IDPI), u razgovoru za Dnevnik.ba.

Bošnjačko – bosanskoj javnosti prevođenoj Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA, koji je u posljednjim medijskim istupima ocijenio kako bi BiH trebala biti građanska država, a federalni Dom naroda ustrojen po uzoru na Vijeće naroda RS-a, sporno je, smatra Barbarić, oponiranje njihovom konceptu državnosti.

Građanska država – dimna zavjesa za hegemoniju nad Federacijom BiH i Hrvatima

“Taj koncept u ovom trenutku računa sa dvoentitetskom ravnotežom moći u skorijoj budućnosti. Floskula o ‘građanskoj državi koju SDA eksplicitno navodi u svom političkom programu služi kao dimna zavjesa za proces hegemonijskoga ovladavanja Federacijom BiH“, izjavio je Barbarić za Dnevnik.ba.

Odgovarajući na pitanje, što o političkoj kulturi govori bošnjački narativ i gotovo pa ratna terminologija da će “dati Hrvatima“, “izdaja Bosne“, “prodaja Bosne“, Barbarić odgovara kako takvi narativni konstrukti pokušavaju ukorijeniti tezu o “vlasnicima države“.

“Osim ‘vlasnika države’, pokušava se i s tezom o ‘titularnom’ narodu koji od pamtivijeka baštini tu istu državnost, doduše u različitim formama, i što je još paradoksalnije, kroz različite kolektivne identitete“, istaknuo je.

Svi ostali su, nastavlja docent Barbarić, neka vrsta privremenih gostiju s rezervnim državama, onih koji su dobrodošli ako prihvaćaju dominanti identitetski narativ.

Titularni narod i privremeni gosti s rezervnim državama

“Oni služe kao kulturološki privjesak koji ‘obogaćuje’ multikulturalno društvo, ali se činjenica multikulturalnosti u potpunosti negira kada je treba transferirati u političku sferu“, smatra.

Ne postoji niti jedno moderno demokratsko društvo, tvrdi, koje divinizira državu kao samonikli organizam koji egzistira neovisno o volji svojih stanovnika, a toliko marginalizira društvo, tj. njegove multikulturalne sastavnice i njihovu političku volju.

Paradoksalno, ali u ovom trenutku, smatra Barbarić, Hrvati su jedini istinski čuvari daytonskog političkog poretka.

Kvazigrađanski akteri najviše govore o Herceg – Bosni

“Svi zahtjevi koji idu u pravcu poboljšavanja političkoga statusa najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda nisu ništa drugo nego poziv na ‘resetiranje’ na daytonske postavke kako bi se moglo krenuti naprijed“, ocijenio je.

Svođenje diskursa o hrvatskoj federalnoj jedinici na revitalizaciju Herceg-Bosne, objašnjava Barbarić, ili ostvarivanje ratnih ciljeva u ovom trenutku služi kao politika iluzija s uporabnom vrijednošću nacionalističkoga zastrašivanja bošnjačkoga biračkog tijela.

“Zanimljivo je da su promicatelji toga zastrašivanja dominantno kvazigrađanski akteri i stranke i to u mnogo većoj mjeri nego eksplicitno nacionalne bošnjačke stranke“, rekao je.

U tijeku su pregovori HDZ-a BiH i SDA o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima je, očito, asistirala međunarodna zajednica. Ono što u najvećoj mjeri danas muči hrvatsku javnost jest ima li HDZ BiH kao stranka koja uživa legitimitet hrvatskog biračkog tijela, kapacitete za takvo nešto.

Barbarić objašnjava kako se kapaciteti u politici ne mogu mjeriti bilo čime osim stvarnom izbornom podrškom, tj. svojevrsnom ovlaštenju birača da se njihov politički interes artikulira i političkim sredstvima ostvari.

Legitimno predstavljanje – crvena linija ispod koje se ne smije ići

“Iz te perspektive, HDZ ima neupitnu poziciju legitimnoga zastupanja hrvatskih političkih interesa i ravnopravnoga sudionika za pregovaračkim stolom“, rekao je.

Druga stvar je stvarna mogućnost maksimizacije tih istih interesa u procesu pregovora jer oni uvijek ovise o spletu različitih varijabli, objašnjava.

“Spremnosti na ustupke, otvorenošću suprotne pregovaračke strane, pritisku i voljnosti međunarodnih aktera, ali i raspoloženju javnoga mnijenja u čije se ime pregovori vode. Ne treba očekivati apsolutno ostvarenje svih zahtjeva koje hrvatski politički akteri zastupaju već određenu vrstu kompromisa“, izjavio je.

Ugrađivanje i operacionalizacija načela legitimnoga predstavljanja, objašnjava, treba biti crvena linije ispod koje se ne smije ići, pa čak i po cijenu dovođenja u pitanje novoga izbornoga ciklusa.

U Travniku izostala državnost

Barbarić se osvrnuo i na slučaj Travnik za što smatra da se pokazala odsutnost državnosti.

“U situacijama koje nisu pravno regulirane, poput smrti izabranoga kandidata, ne postoji pravni mehanizam utvrđivanja rješenja, već improvizacija koja ovisi o političkom sastavu nadgledajućega tijela“, rekao je.

Središnje izborno povjerenstvo je nastavilo djelovati na način kako je izabrano, objašnjava, i u potpunosti se kompromitiralo te svrstalo na stranu onih aktera koji su ih postavili na funkcije.

“U cijeloj sitauciji najveći problem predstavlja što se opet, po tko zna koji put negira glas manjinskoga naroda. Bojkoti su legitimne opcije u situacijama kada nemate nikakvu mogućnost utjecaja na krajnji ishod, a vaše sudjelovanje legitimira proces kojim vas se isključuje iz političke vlasti“, izjavio je.

Komentirao je i stanje u Mostaru, pa tako ističe kako bi novi vijećnici itekako trebali provesti računa o načinima kadroviranja, podjelama funkcija, jer njihovi mandati znače funkcionalnost grada kao cjeline.

“Po tko zna koji put izbori su pokazali duboku nacionalnu podijeljenost građana Mostara te bi bilo izuzetno opasno stvarati postizborne konstelacije vlasti koje bi ignorirale jednu ili drugu većinsku političku volju. Pobjednici unutar hrvatskoga i bošnjačkog biračkoga tijela nužno su upućeni na međusobni dogovor i formiranje vlasti“, rekao je.

Njemačka se vraća kao aktivniji akter u BiH

Barbarić se, također, osvrnuo i na najave dolaska Christiana Schmidta, novog visokog predstavnika u BiH i potencijalnim politikama i potezima koje će provoditi.

“Jako je teško u ovom trenutku anticipirati, bilo kakva prognoza bila bi neozbiljna. Jedino što je moguće zaključiti da se njegovom kandidaturom Njemačka vraća kao aktivniji akter u cijelu priču, a treba vidjeti kako će se u svemu tome postaviti nova američka administracija, ali i britanska diplomacija u svojstvu samostalnoga igrača“, rekao je.

Na koncu razgovora, Barbarić se osvrnuo i na potencijalnu opasnost da se u novi izborni ciklus, 2022. godine, ne uđe s izmjenama Izbornog zakona BiH.

Hoće li se Hrvati morati boriti za vlastiti politički subjektivitet?

“Ako dođe do izmjena, uz blagoslov međunarodne zajednice, možemo se nadati da Hrvati neće morati strepiti od nametanja svojih političkih predstavnika. Ostaje bojazan od ponovnoga biranja člana Predsjedništva koje u ovom trenutku ovisi o ‘dobroj volji’ bošnjačke većine da ne nametne Hrvatima ‘novoga Komšića’“, rekao je.

Drugim riječima, objašnjava, svodi se na pristojnost, političku kulturu i milost većinske nacije, a ne na institucionalna ograničenja preglasavanje manjinske nacije.

Ako stranke, navodi Barbarić, utemeljene u bošnjačkom biračkom tijelu sljedeći izborni ciklus shvate kao posljednju fazu konačne uspostave hegemonije, a takvim najavama smo svjedočili na cijelom političkom spektru od osovine Bajrović-Suljagić pa do lidera Naše stranke, onda ulazimo u novu fazu bh. povijesti u kojoj će Hrvati morati voditi snažnu političku borbu za vlastiti politički subjektivitet.

“Paradoksalno je da Bošnjaci ne shvaćaju da je navedena borba zapravo borba za samu opstojnost bosanskohercegovačke državnosti“, zaključio je Dražen Barbarić, docent na Filozofskom fakultetu u Mostaru i voditelj stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja.

 

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara