DRAŽEN BARBARIĆ Bošnjačka politika preko Izbornog zakona pokušava ostvariti hegemoniju nad Hrvatima

0

 

Bošnjački vektor Izborni zakon skrojen po svojim načelima želi kao svojevrsnu kompenzaciju u odnosu na nemoć da se bilo što promjeni na razini središnje države i u odnosu na Republiku Srpsku, rekao je Dražen Barbarić, politolog sa Sveučilišta u Mostaru i analitičar Instituta za društven-politička istraživanja Sveučilišta u Mostaru.

Izborni zakon BiH važan je zbog činjenice da se u ovom trenutku u prijeporima (oko tog zakona) sudaraju dvije koncepcije državnosti. Sudaraju se bošnjački i hrvatski politički vektor koji se u svojim početnim pozicijama međusobno isključuju, rekao je u intervjuu za Klix.ba politolog sa Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić.

Važna razlika je u tome, pojasnio je, što bošnjački vektor Izborni zakon skrojen po svojim načelima želi kao svojevrsnu kompenzaciju u odnosu na nemoć da se bilo što promjeni na razini središnje države i u odnosu na Republiku Srpsku. Dakle, mogućnošću biranja hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i određenoga broja hrvatskih izaslanika u federalnom Domu naroda pokušava se ostvariti hegemonijska pozicija i time se suprotstaviti Republici Srpskoj u svojstvu jednoga nacionalnog entiteta nasuprot drugome.

“S druge strane, hrvatski vektor Izborni zakon u ovom trenutku smatra fundamentalnim pitanjem opstanka političkog subjektiviteta, tj. zadržavanjem mogućnosti demokratskoga izbora onih funkcija koje im na ceremonijalnoj i djelatnoj razini omogućavaju konstitutivnost i političku jednakopravnost”, rekao je Barbarić, inače i analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.

Pojasnio je i zašto bošjnačke političke stranke ne djeluju proaktivno po pitanju izmjena Izbornoga zakona, nego samo reagiraju na hrvatske inicijative.

“Bošnjačke stranke su u poziciji čekanja i reteriranja na prijedloge koji će dolaziti od hrvatskih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor. Potonjima je pitanje Izbornoga zakona, kao što je rečeno krucijalno pitanje subjektiviteta, ali i pitanje legitimacije pred svojim biračkim tijelom. Ako hrvatske stranke predvođene HDZ-om odustanu od pitanja reforme Izbornoga zakona u smjeru otklanjanja mehanizama zloupotrebe pripadničke demokracije (nametanja hrvatskih predstavnika) i pretvaranja u predstavničku demokraciju u kojoj će izabrani dužnosnici (bez obzira na nacionalni identitet) imati hrvatski izborni legitimitet, onda gube birački temelj pod svojim nogama”.

Bošnjačke stranke s druge strane, pojašnjava, nemaju takvu vrstu pritiska od svoga biračkog tijela jer popunjavaju stopostotno sve funkcije koje zahtjevaju bošnjački izborni legitimitet, njima jedino predstoji simbolička borba da kompromis, do kojega tek treba doći, prikažu kao vlastitu pobjedu i veliki ustupak HDZ-a.

Istaknuo je i kako je pozicija srpske politike po pitanju izmjena Izbornoga zakona vrlo komotna. Srpski politički akteri, pojasnio je, mogu s potpuno indiferentnošću promatrati cijeli proces i u kojem god smjeru on prevagne ide im na ruku. Svaki oblik “građanskih elemenata” izbornoga zakona dodatno učvršćuje RS jer ona baštini upravo takvo uređenje, a s druge strane, svaki mehanizam “legitimnoga predstavljanja” će biti pozdravljen jer jača poziciju RS-a i srpskih predstavnika u institucijama BiH.

“Njihova pozicija može biti promjenjena ukoliko pristanu na ‘tiho savezništvo’ sa bošnjačkim strankama u kome se dogovara svojevrsna ‘podjela plijena’ kakva je primjerice odigrana prilikom izbora članova Centralne izborne komisije. U tom slučaju bi se stvorila ravnoteža snaga strukturirana kroz de facto konfederalni odnos bošnjačkoga i srpskoga eniteta koji bi bili u stalnoj političkoj napetosti.”

Govoreći o “izjednačavanju” nadležnosti federalnog Doma naroda i Vijeća naroda RS, što zagovara bakir Izetbegović, Barbarić je izjavio kako se to u potpunosti uklapa u tezu o bošnjačkoj hegemonijskoj poziciji kao kompenzaciji za RS. Međutim, ne vidi načina kako bi se u kasnijoj fazi unitarizacije, kojoj SDA očito smjera, napadala pozicija RS-a jer bi ona već učvrstila građanski princip kojem SDA toliko slijepo teži.

“U želji za nacionalnom hegemonijom u Federaciji, ne vidi dugoročno pogubne posljedice svoje politike – ‘betoniranje’ Republike Srpske, bošnjačke hegemonije u Federaciji, te svođenje Hrvata na nezadovoljnu i državi nesklonu manjinsku naciju. Sve uzveši zajedno rezultat bi bio disfunkcionalna i još podjeljenija država. Konzistentna bošnjačka politika bi težila dodatnom jačanju uloge Vijeća naroda u RS-u, sumnjam da bi se hrvatski politički predstavnici opirali takvome prijedlogu. U Vijeću naroda Bošnjaci i Hrvati svedeni su na kulturološki artefakt, bez političkoga subjektiviteta. Prijedlog Bakira Izetbegovića mora objasniti dvije stvari: odriče li se time definitivno političkoga statusa Bošnjaka u RS-u i zašto bi Hrvati pristali na ‘političku kastraciju’ i svođenje na nacionalnu manjinu u Federaciji?”

Dnevnik/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara