U gradnju zapadne tribine stadiona Maksimir uskočile i časne sestre

0

Pri gradnji nosivih stupova zapadne tribine stadiona Maksimir uskočile su u pomoć i časne sestre iz Družbe sestara služavki Malog Isusa koje su se u samostanu Antunovac koji je nekad bio do tog zagrebačkog simbola brinule za siromašnu i napuštenu djecu, iznemogle starije osobe i bolesnike.

To je malo poznata povijesna činjenica koja je, među ostalim, u vremeplovu Muzeja grada Zagreba, odnosno izložbi dr. sc. Hele Vukadin Doronjge “Stadion Maksimir – sportska arhitektura Vladimira Turine”, zapanjila posjetitelje. Otvorena je do 28. ožujka, a kako kaže autorica, objedinjuje dvije strane, povijest stadiona te ostavštinu jednog od najutjecajnijih hrvatskih arhitekata, višestruko nagrađivanog Vladimira Turine. On je i danas, ističe, inspiracija jer je njegov jezik arhitekture razumljiv, istinit, jednostavan, emocionalan i snažan.

Stolac iz doba Univerzijade

– Cilj je izložbe dati povijesni presjek, kontekstualizirati i naglasiti važnost stadiona te okolnog prostora kao inspirativnog okruženja. Njome se želi afirmirati taj prostor kao izvorišnu točku zagrebačkog sporta, njegovu arhitekturu i urbanizam, povezanost s klubom, navijačima, čovjekom, gradom i park-šumom Maksimir – objašnjava Hela Vukadin Doronjga.

Postav, dakle, čine dvije skupine predmeta. Prva skupina su izvorni nacrti, fotografije i publikacije koji svjedoče o etapama projektiranja i gradnje stadiona, a druga primjeri Turinine sportske arhitekture. A drugoj su skupini predmeti koji pojašnjavaju tu građu, poput trofeja nogometnog kluba Dinamo, plastičnog stolca s tribina iz doba Univerzijade, trave, “lutke” za slobodne udarce, projekcija mitskih utakmica, plakata, kataloga velikih koncerata, Davida Bowiea i grupe U2, maketa presjeka zapadne i istočne tribine, posuđene makete stadiona s Arhitektonskog fakulteta… Među njima pozornost privlači i kipić Malog Isusa.

 | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL
24.02.2021., Zagreb – Izlozba o stadionu Maksimir u Muzeju grada Zagreba

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL24.02.2021., Zagreb – Izlozba o stadionu Maksimir u Muzeju grada Zagreba. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

– Ovdje je da nas podsjeti na samostan Antunovac u kojem je od 1947. bio smješten Zavod za mentalno zaostalu djecu. Prvotno je to bilo sirotište za napuštenu, nezbrinutu djecu, siromašne i bolesne, o kojima je brinula Družba sestara služavki Malog Isusa, a nalazio se tik uz temelje zapadne tribine sve dok nije srušen. Družba sestara tada je preseljena na Novu Ves, gdje se nalazi i danas – objašnjava Hela Vukadin Doronjga.

Što se pak samog stadiona tiče, struci i ljubiteljima sportske arhitekture i dalje je fascinantan jer je Turina, dodaje, gledao desetljećima unaprijed. Njegova je vizija bila da prostor bude povezan s prirodom pa se zato, dakle, iza sjeverne tribine prvotno nazirala šuma. Zapadna je tribina posebna i po tome što ima skeletnu konstrukciju te “lebdi” na 12 veličanstvenih stupova, a istočna ima dva lica, odnosno dvostrano gledište.

– Uklapanjem u situaciju razmjerno skučene parcele uz Maksimirsku cestu, otvaranjem izvanredne vizure na šumu i Medvednicu u daljini te visokom razinom oblikovanja cjeline i detalja, stadion je iznimno djelo sportske arhitekture – ističe autorica izložbe, dodajući kako stadioni i njihova prostorna golemost sadrže okupljački, urbani identitet i emocionalne čimbenike.

I današnje stanje

Turina se neposredno nakon Drugoga svjetskog rata intenzivno posvetio temi sportske arhitekture, posebice projektiranju stadiona i plivališta.

– Stekavši svjetsku reputaciju, prepoznat je i pozvan kao ekspert na tom području za izradu idejnog projekta Olimpijskog stadiona u Teheranu za 120.000 gledatelja, a njegovi ključni projekti prezentirani su i objavljivani u hrvatskim i stranim stručnim časopisima, kao autorske samostalne publikacije te u katalozima olimpijskih i međunarodnih izložbi sportske arhitekture – kaže Hela Vukadin Doronjga.

 | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL
24.02.2021., Zagreb – Izlozba o stadionu Maksimir u Muzeju grada Zagreba

Kao što i počinje, postav završava s današnjim stanjem stadiona. Pobliže se može vidjeti kroz različite fotografije i projekciju dijelova te povijesne zagrebačke građevine, posebice onih koji su u lošijem stanju.

– Unatoč građevinskim intervencijama, Turinin pristup otvorene pejzažne arene nije potpuno kompromitiran, kao ni njegove izvorne tribine na zapadu i istoku koje su integralni dio cjeline – zaključuje autorica Hela Vukadin Doronjga.

https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara