ŠTO SE DOGAĐA: Osamdeset Hrvata dobiva otkaz iz Sarajevskog kiseljaka!

Po tko zna koji put, uprava iz Hrvatske pokazala da im Sarajevski kiseljak služi isključivo kao zlatna koka, a sva socijalna osjetljivost je ograničena na Hrvatsku.

Mineralna voda je poznata još od srednjeg vijeka, a prve bušotine su napravljene još u Austrougarskoj. Mineralna voda “kiseljak” je osnova nastanka modernog Kiseljaka jer su u blizini ljekovite vode nikli brojni hoteli i Banja, što je osnova turističkog razvoja Kiseljaka.

Punionica je pokrenuta u socijalističkoj Jugoslaviji i od tada je motor razvoja čitavog grada.

Poduzeće Sarajevski kiseljak se privatizira 2002. godine kada Ivica Todorić otkupljuje veliki paket dionica. Nasuprot njemu većina radnika je bila okupljena oko tadašnjeg menadžmenta poduzeća koje je namjeravalo otkupiti većinski paket kako bi poduzeće ostalo u rukama kiseljačana.

Privatizacija je završila tako što su kiseljačani okupljeni oko menadžmenta dobili još bolju financijsku ponudu od tada moćnog Ivice Todorića koji se domogao čitave firme.

U narednim godinama u poduzeće je uložen značajan kapital u modernizaciju, kadrove i marketing.

U desetak narednih godina Sarajevski kiseljak je prerastao u jednu od najmodernijih i najuspješnijih bosanskohercegovačkih poduzeća s besprijekornim profitom.

Kao takav je postao zlatna koka koncerna Agrokor.

Vremenom su ulaganja u poduzeće opala a sva dobit išla je u Zagreb u upravu Agrokora gdje se novac ulagao u sve grandioznije Todorićeve investicije.

Situacija kulminira kada je 2017. godine Todorić pokušao kreditno zadužiti Sarajevski kiseljak kako bi s tim multi-milijunskim kreditom kupio sebi nešto vremena na čelu Agrokora međutim, kako iz nepouzdanih izvora saznajemo; nalog za njegovim uhićenjem i bijeg u London su spriječili kreditno zaduženje poduzeća.

Ipak, Sarajevski kiseljak zakačen je događanjima u Agrokoru jer je Todorić kao zalog ruskom kreditu dao dionice upravo sarajevskog kiseljaka.

Hrvatska je zakonom “Lex Agrokor” preuzela upravljanjem nad Agrokorom, međutim, kako se dug Rusima nije vraćao (jer nisu bili prioritet) Rusi su na općinskom sudu Kiseljak preuzeli svoj udio nad dionicama sarajevskog kiseljaka.

Što je danas s tim – ne zna se.

Hrvatska na mjesto upravitelja Agrokorom imenuje Antu Ramljaka koji u Sarajevski kiseljak na mjesto savjetnika imenuje Zvonku Markovića, svog prijatelja iz vojske i zakletog neprijatelja načelnika Ramljaka i HDZ-a. Sarajevki kiseljak u narednom periodu posluje dobro i bez opterećenja iz Hrvatske.

U tom periodu pokreće i punionicu vode “Sara” u Kreševu kako ne bi izgubili koncesiju nad vodom u Kreševu. Koncesiju je htio uzeti i Svjetlan Stanić, gospodarstvenik iz Kreševa.

Ipak, zbog korona virusa prihodi koncerna Agrokor – padaju.

Navodno, Sarajevski kiseljak od svih poduzeća ima najmanji pad prihoda i ponovo je jedna od najuspješnijih članica koncerna.

Kako je uprava u Zagrebu politički imenovana od vlade Hrvatske time je ona i politička.

Kako bi amortizirali otpuštanja u Hrvatskoj i smanjili gubitke, Uprava je natjerala menadžment u sarajevskom kiseljaku da poveća prihode i smanji gubitke. Zbog toga je menadžment primoran otpustiti 80 radnika. Iz Sarajevskog kiseljaka komentar nismo uspjeli dobiti niti nakon brojnih pokušaja, a otpušteni radnici u javnost ne žele izlaziti. Nadaju se, ipak, pozitivnoj promjeni klime. U isto vrijeme, bivši direktor Sarajevskog kiseljaka Davor Čičić preuzeo je ministarsko mjesto u Vladi Kantona Sarajevo, a trenutna situacija donekle objašnjava ovakav karijerni potez.

OV Kiseljak, zatražilo je u petak od tvrtke Sarajevski kiseljak, u vlasništvu zagrebačke Jamnice, da preispita odluku o smanjenju broja zaposlenih.

“Općinsko vijeće Kiseljak zadužuje načelnika općine Kiseljak i Općinske službe da u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Središnja Bosna preispitaju odluke i ugovor o dodjeli koncesije poduzeću Sarajevski kiseljak”, navodi se u zaključcima.

U Sarajevskom kiseljaku nisu komentirali odluku o smanjenju broja djelatnika. U toj kompaniji radi više od 300 ljudi, a polovina ih je iz općine Kiseljak.

Na ovaj način je, po tko zna koji put, uprava iz Hrvatske pokazala da im Sarajevski kiseljak služi isključivo kao zlatna koka, a sva socijalna osjetljivost je ograničena na Hrvatsku.

Lakše im je otpustiti 80 Hrvata u BiH nego ijednog u Hrvatskoj jer, još nije zabilježeno da je i jedna članica koncerna dala ijedan otkaz.

Samo u BiH.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo