SVETAC DANA “Sveti Petar Kanizije”

Drugi apostol Njemačke, crkveni naučitelj.

21. PROSINCA

Danas Crkva slavi svetog Petra Kanizija, nizozemskog isusovca iz šesnaestog stoljeća kojega nazivaju ‘drugim apostolom Njemačke’, poslije svetog Bonifacija. Petar je rođen 1521. u Nijmegenu u današnjoj Nizozemskoj. Otac mu je bio bogati građanin, a majku je izgubio još bkao dječak. U dobi od samo devetnaest godina završio je studij na sveučilištu u Kölnu. Ondje je upoznao jednoga od osnivača isusovaca, Petra Fabera, pa je Kanizije uskoro postao prvim nizozemskim isusovcem.

Svojim je propovijedanjem i pisanjem uskoro postao i jedan od najutjecajnijih katoličkih teologa svoga vremena. Pod njegovim su nadzorom niknuli prvi njemački isusovački kolegiji. U isto je vrijeme poučavao, propovijedao te raspravljao s neprijateljima Crkve. Često je putovao, obišavši gotovo cijelu Njemačku, što mu je donijelo naslov njezina drugog apostola. Imao je velik utjecaj na cara Ferdinanda I., prvoga Habsburgovca koji je ponio i hrvatsku krunu. Zamjerio se, međutim, carevu sinu i nasljedniku Maksimilijanu, kojega je natjerao da otpusti svoga dvorskog propovjednika, oženjenog protestantskog svećenika.

Petar je pribivao i nekim sjednicama Tridentskog koncila, a napisao je i „Njemački katekizam“ na narodnom jeziku, knjigu koja je imala silan utjecaj na katolike njemačkoga govornog područja. Ponudili su mu mjesto biskupa u Beču, ali je Petar tu ponudu odlučno odbio. Cijeloga se života borio protiv rastućeg širenja protestantizma u Njemačkoj te je osnovao sveučilište u Innsbrucku. Imao je silnog uspjeha u promicanju katoličkog nauka te se smatra najzaslužnijim što je većina južne Njemačke ostala ili ponovno postala katoličkom.

Isto se može reći i za Poljsku te Austriju i dijelove Češke i Ugarske. Zadnjih je dvadeset godina proveo u Freiburgu u kojem je osnovao isusovački kolegij. Na tom su kolegiju tisuće mladića odgojene u katoličkoj vjeri i primili temelje za kasnije više studije i karijere. U dobi od sedamdeset godina Petar je doživio srčani udar koji ga je ostavio dijelom uzetim, ali je i potom nastavio neumorno propovijedati i, uz pomoć tajnika, pisati. Poznat je i kao branitelj čašćenja Blažene Djevice Marije u Crkvi, što su protestanti izričito odbacivali. Umro je na današnji dan 1597., a pokopan je u Freiburgu u isusovačkoj crkvi. Godine 1925. proglašen je i naučiteljem Crkve.

https://hkm.hr/Hrvatsko nebo